Crkvenac: Zahtjevi umirovljenika se danas jednostavno ne mogu prihvatiti!

Vlada umirovljenicima još uzima najviše što može, tvrdi povjerenik SUH-a Vošćun u pismu Mesiću, Račanu, Tomčiću i Vidoviću / Umirovljenici predlažu da zakon o povećanju mirovina bude samo prvi korak, a drugi bi korak trebalo biti uključivanje dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinsku osnovicu, čime bi se prosječna starosna mirovina barem donekle približila iznosu od 1.880 kuna / Ministar financija Crkvenac odbacuje taj prijedlog kao neostvariv / Više od ponuđenih 20 posto povećanja neće se moći ostvariti bez gospodarskog rasta i povećanog zapošljavanja, kaže Crkvenac

ZAGREB, 9. srpnja – Ne prihvaćamo nacrt zakona o povećanju mirovina, jer se njime ne uklanjaju stvarne razlike u mirovinama koje proizlaze iz odluke Ustavnog suda, zaključilo je povjereništvo Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) na sjednici održanoj ovih dana. Nije istina da Vlada umirovljenicima daje najviše što može u ovom trenutku, nego je istina da im Vlada još uzima najviše što može, stoji u pismu s potpisom povjerenika SUH-a Matije Vošćuna.
Osim središnjici SUH-a, pismo je upućeno i predsjedniku Hrvatske Stipi Mesiću, premijeru Ivici Račanu, predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću i ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću.
Zagrebački SUH traži da se odredi nezavisna institucija koja će izračunati stvaran dug prema umirovljenicima i da se postupi prema zahtjevnici koju su zagrebački umirovljenici prihvatili na javnom prosvjedu u srpnju 1998. Podsjetimo, u zahtjevnici se traži da svaki umirovljenik dobije rješenje o visini mirovine koja mu pripada prema Zakonu o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, koji je bio na snazi za vrijeme uredbi Valentićeve Vlade kojima su ograničavane mirovine.
Traži se i da odmah počne isplata tako ustanovljenih mirovina. Stajalište zagrebačkog SUH-a ne razlikuje se mnogo od stava središnjice te organizacije koja je ovih dana, zajedno s Maticom umirovljenika Hrvatske (MUH), pokrenula izradu prijedloga novih mjera koje bi trebalo uvrstiti u predloženi zakon.
Oni predlažu da zakon o povećanju mirovina bude samo prvi korak u provedi odluke Ustavnog suda. Drugi bi korak, tvrde predsjednik MUH-a Alojz Malogorski i predsjednik SUH-a Ivan Nahtigal, trebalo biti uključivanje dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinsku osnovicu, čime bi se prosječna starosna mirovina barem donekle približila iznosu od 1.880 kuna. Naime, uključivanjem dodatka bi se prosječna mirovina povećala sa 1.245 na 1.389 kuna, na što bi umirovljenici dobili 20, 18, 16 ili 14 posto povećanja, ovisno o razdoblju odlaska u mirovinu.
Tako bi mirovina onome tko je umirovljen prije 1994. narasla na 1.666 kuna. Do iznosa koji bi predstavljao 70 posto od prosječne plaće iz 1998. bi tada nedostajalo oko 220 kuna. To se, predlažu umirovljenici, može riješiti dodatnim usklađivanjem mirovina (uz redovito usklađivanje s rastom plaća i troškova života) jednom na godinu s postotkom rasta BDP-a.
»Ti zahtjevi nisu ostvarivi. Uz puno razumijevanja za to da su mirovine doista male i da mnogi umirovljenici koji su odradili čitav radni vijek danas žive jadno, s primanjima ispod iznosa koji su zaradili, u ovom trenutku neće biti moguće prihvatiti te zahtjeve«, izjavio je za Vjesnik ministar financija dr. Mato Crkvenac.
On je istaknuo i da je to stajalište svih ministara, koji se zajednički zauzimaju za to da se umirovljenicima vrati barem dio onoga za što su u proteklom razdoblju zakinuti. Zakonom o povećanju mirovina će se to postupno i nadoknađivati, a predložena povećanja su najviše što je trenutačno moguće, kaže ministar Crkvenac. Vlada je, dodaje, ograničena različitim problemima koji su zaostali iz desetogodišnjeg razdoblja koje je iza nas, od kojih je jedan od najvećih nezaposlenost.
»Iako umirovljenik, koji će dobiti 20 posto na 1.200 kuna mirovine možda smatra da 240 kuna nije ono što bi trebao dobiti, mislim da će to ipak biti značajno povećanje mirovine. Više od toga nećemo moći ostvariti bez gospodarskog rasta i povećanog zapošljavanja«, ističe ministar Crkvenac.
Čuvar državne blagajne dodaje da Vlada upravo priprema strategiju gospodarskog razvoja, odnosno mjere kojima će se osigurati gospodarski rast i povećati zapošljavanje. »Uvjeren sam da će se tom strategijom za dvije do tri godine osigurati da i umirovljenicima bude bolje. Ali do tada su svi prijedlozi, kojima se traži više novca za mirovine, daleko od objektivnih mogućnosti«, zaključuje ministar financija Mato Crkvenac.