Povratak u besparici: Iako je EU obećala Hrvatskoj 55,6 milijuna eura za obnovu i povratak, novca nema

Novčana pomoć međunarodne zajednice ne stiže zato što je strane vlade još nisu ukalkulirale u svoje godišnje proračune, tvrdi pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Lovre Pejković / Sljedeće se godine očekuje gotovo 50 milijuna dolara američke pomoći i izdašnija potpora Europske unije i Europske komisije, koje bi trebale uplatiti najmanje 10 milijuna eura, a pomoć su najavile i austrijska, švicarska i norveška vlada / Razmatra se ideja o zakladi za poticanje povratka i obnove u koju bi se slijevao novac međunarodne zajednice / Svaki će donator pomoći prema svom izboru, ali tako da korist osjete svi stanovnici općine i grada kojih će se pomoć ticati, kaže Pejković

ZAGREB, 9. srpnja – Iako je Hrvatskoj na donatorskoj konferenciji Pakta o stabilnosti, održanoj u Bruxellesu 29. i 30. ožujka, obećano 55,6 milijuna eura za povratak i obnovu, do danas ništa od toga novca nije stiglo u Zagreb. Iz svijeta se zasad čuju samo obećanja, a 40.000 prognanika u Hrvatskoj koji čekaju na povratak svojim kućama i 14.000 izbjeglih Srba koji su još u SR Jugoslaviji i BiH i dalje su briga isključivo hrvatske države. Isto tako, na skrbi je novoj Vladi, koja čeka obećanu pomoć svijeta, i oko 7.000 obitelji Hrvata iz BiH koje treba trajno zbrinuti u Hrvatskoj, jer se u BiH ne žele vratiti, a moraju iseliti iz tuđih kuća u koje su privremeno smještene. Do sada je, po podacima Ureda za prognanike i izbjeglice, oko 3.500 takvih slučajeva već riješeno.
Potvrdio je to u razgovoru za Vjesnik pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Lovre Pejković. No, izostanak novčane pomoći međunarodne zajednice opravdava tehničkim i birokratskim razlozima, odnosno činjenicom da mnoge strane vlade koje žele pomoći Hrvatskoj, i to primarno donacijski, pomoć još nisu ukalkulirale u svoje godišnje proračune. Pejković stoga zaključuje da će veća financijska potpora iz svijeta stići tek iduće godine.
»Novac koji nam je ove godine na raspolaganju je minimalan. Možemo zato biti nezadovoljni, jer s pravom očekujemo pomoć međunarodne zajednice. Ali, izdašniju pomoć očekujemo početkom iduće godine. Sav novac stranih vlada koji se troši ove godine u Hrvatskoj iz proračuna je za 1999. godinu«, kaže Pejković.
Iako se, po nekim najavama, očekuje gotovo 50 milijuna dolara američke pomoći i izdašnija potpora Europske unije i Europske komisije, od kojih se očekuje još najmanje 10 milijuna eura za ovu godinu, sada je jedino sigurno da će do kraja godine, a vjerojatno već od jeseni, povratak pomoći austrijska, švicarska i norveška vlada. S oko 700.000 eura, Austrijanci će financirati obnovu zgrade u Vukovaru s 54 stana, a ugovor o tome trebao bi se potpisati ovih dana. Zgrada bi mogla biti useljiva do kraja godine. Izvjesna je i pomoć švicarske vlade od 4,2 milijuna franaka namijenjenih obnovi na području Knina. Tim će se novcem obnavljati ne samo oštećeni objekti nego i komunalna infrastruktura. Po najavama, i norveška će vlada pomoći u ovoj godini povratak u Hrvatsku s dva milijuna eura.
U Zagrebu bi se 12. srpnja trebao održati sastanak radne skupine za obnovu i povratak osnovane pri Vladinoj Koordinaciji za područja posebne državne skrbi. Na sastanku s predstavnicima hrvatskih vlasti, o povratku i obnovi razgovarat će veleposlanici zemalja potencijalnih donatora. »Projekt povratka koji smo dali Paktu o stabilnosti sada ćemo prilagoditi gradovima i općinama u kojima imamo većinu povrataka i neriješenih problema. Naši modificirani projekti povratka od sada idu za tim da se obnova i povratak rješavaju na razini lokalne zajednice. Svaki će donator moći pomoći po svome izboru i u manjim segmentima, ali tako da korist osjete svi stanovnici općine i grada kojih će se pomoć ticati«, pojašnjava Pejković.
Drugim riječima, s obećanih 55,6 milijuna eura, ali i drugim očekivanim donacijama, neće se pomagati samo povratak Srba u Hrvatsku nego će se novac usmjeriti i na trajni smještaj Hrvata iz BiH, povratak hrvatskih prognanika, obnovu škola, zdravstvenih stanica i cesta, čime će se pomoći svim ljudima na bivšim ratnim područjima. Pejković i ovom prigodom podsjeća da je program povratka, koji je Vlada proslijedila Paktu o stabilnosti, »više politička deklaracija o povratku i načelni projekt« što se sada razrađuje u skladu s problemima u općinama u koje se ljudi vraćaju. Razmatra se i ideja o zakladi za poticanje povratka i obnove, koju bi posebnim zakonom osnovala Vlada, kako bi se u nju slijevao novac međunarodne zajednice.
»Ako novac ne bude stizao, zaklada se neće ni osnovati. No, to tek trebaju razmotriti strane vlade koje namjeravaju donacijama pomoći povratak, odnosno treba vidjeti jesu li one i koliko za to zainteresirane«, napominje Pejković i podsjeća da je o tome bilo riječi prošloga tjedna na sjednici Vladine Koordinacije za područja posebne državne skrbi u čijem su radu sudjelovali i strani veleposlanici.
Ako prođe ideja o zakladi za poticanje obnove i povratka, konačnu riječ o tome dat će Sabor. Lovre Pejković podsjeća i na to da se Vlada odlučila zadužiti za dodatnih 30 milijuna eura zajma u Razvojnoj banci Vijeća Europe. Zajam bi se počeo otplaćivati nakon pet godina i s minimalnom kamatom, koja bi se mogla i otpisati Hrvatskoj. Ako zajam bude odobren, uložit će se u obnovu i povratak, a uskoro se očekuje i jednostavnija dodjela građevinskih parcela koje općine mogu prepustiti za gradnju objekata namijenjenih povratku.