Hoće li obveznicama biti plaćen cijeli dug zdravstva od 4,2 milijardi kuna?

ZAGREB, 9. srpnja – Do 20. srpnja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje platit će sve svoje dugove nastale do 31. ožujka, čime bi se jedan od najvećih državnih resora napokon trebao financijski stabilizirati.
U dug koji će biti plaćen uključen je novac koji Zavod duguje bolnicama, primarnoj zdravstvenoj zaštiti, za lijekove, ali i naknade koje se isplaćuju putem njegova računa i njegovih podružnica - one za porodni dopust i bolovanja. Dugovi iz 1998. godine, koje je direktor HZZO-a mr. Zdravko Lončarec otkrio početkom ove godine, po preuzimanju dužnosti, također su plaćeni. Za njihovo podmirenje iskorišteno je 400 milijuna kuna, koliko je Zagrebačka banka isplatila Zavodu kao svojevrstan predujam, dok mu u cijelosti ne isplati zatraženi zajam.
Zajam u vrijednosti 1,7 milijardi kuna Zavod je zatražio kako bi podmirio golem dug s kojim se suočio početkom godine. Tada je, naime, objavljeno da državni zdravstveni fond duguje čak 4,2 milijardi kuna, a jasno je da toliko novca ne može vratiti iz tekućega poslovanja, dodatno oštećenoga smanjenjem plaća, stečajem mnogih tvrtki i smanjenjem broja zaposlenih.
Budući da je bio u pitanju velik novac, kojim nije raspolagala niti jedna banka u Hrvatskoj, novac je prikupio konzorcij od osam banaka na čelu sa Zagrebačkom bankom. Jamac kredita je hrvatska Vlada, a u petak je u Zavodu s osam banaka sklopljen ugovor o upisu obveznica u iznosu od 222 milijuna eura. Ti je ugovorom određeno da obveznice dospijevaju četiri godine nakon izdavanja, a vjeruje se da će zdravstvo imati neto prihod od izdavanja obveznica u iznosu od 1,67 milijardi kuna.
Početkom kolovoza obveznice će se naći i na Zagrebačkoj burzi, a investicijske banke, s kojima su se potpisnici ugovora konzultirali, vjeruju da će za obveznice državnoga zdravstvenog zavoda od jeseni biti zainteresirani i stranci. Ipak, mnogo je i skeptičnih, koji ne vjeruju da bi nekoga doista mogli zainteresirati vrijednosni papiri ustanove kojoj je do sada glavna karakteristika bila nelikvidnost.
Takve glasine pobijaju, pak, ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina, koja kaže da se tek nakon financijske stabilizacije sustava može krenuti u njegovu reformu, kao i ministar financija dr. Mato Crkvenac, koji napominje da je reforma zdravstva dio Vladine strategije ubrzavanja gospodarskoga rasta.
Unatoč uspješno dovršenome kreditnome aranžmanu, nije još sve riješeno. Ako se ima na umu da je na početku ove godine dug u zdravstvu iznosio 4,2 milijarde kuna, to znači da je ostalo još 2,5 milijarde kuna neplaćeno. Ostatak duga riješit će se, rekao je mr. Lončarec, sa 1,5 milijardu kuna, koliko je Vlada osigurala u proračunu za zdravstvo na početku godine.
Kada će taj novac stići, još uvijek se ne zna. Iako u Zavodu kao prednost naglašavaju da su, potpisivanjem ugovora o upisu dionica, rokovi plaćanja u zdravstvu napokon svedeni na 90 dana, ostaje neodgovoreno pitanje - odakle još milijarda kuna, koliko nedostaje do 4,2 milijardi s početka godine.