Mediji i politika: Šokiraju li novinari Vladu ili se Slavko Linić ugledao na Franju Tuđmana?

Goluža: Političari se bahato odnose prema novinarima, jer ne shvaćaju da su mediji jači od vlasti / Dragutin Lučić, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, misli da i političari imaju pravo na izražavanje nezadovoljstva kao što to imaju i novinari / Jadranka Kosor (HDZ): Vlada se mora truditi da svoj rad učini što transparentnijim, a pravo je svakog novinara suditi o tome je li to učinjeno uspješno ili neuspješno / Kramarić (HSLS): Odnos svih vlasti prema novinarima ostaje manje-više isti

ZAGREB, 10. srpnja – Izjava potpredsjednika Vlade Slavka Linića u intervjuu Nedjeljnom Vjesniku (8. srpnja) o tome da je »šokiran odnosom novinara prema Vladi, jer joj novinari smetaju i provociraju je«, izazvala je oštre reakcije u medijima bez obzira na njihove lijeve ili desne uređivačke pozicije. Primjerice, Novi list iz pera Jelene Lovrić, uspoređuje izjavu potpredsjednika Linića s načinom govora pokojnog predsjednika Franje Tuđmana. »Duh Franje Tuđmana pojavljuje se na neočekivanim mjestima, njegovi stavovi progovaraju iz ljudi koji su mu slovili kao kontra, na političkoj sceni Hrvatske sve se češće povampiruje u crvenom kaputiću«, piše Lovrić. Dodaje da Linić traži od novinara da se, umjesto novinarstvom, bave denunciranjem. Takve provale, piše Lovrić, bile su svojstvene Franji Tuđmanu, koji je napadao novinare, svaku je njihovu kritičnost proglašavao manjkom domoljublja i lojalnosti državi te ih okrivljavao za hrvatske probleme sa svijetom. »Linić, čini se, također misli da bi sve bilo drugačije samo kada bi novinari pisali političke bajke ili se bavili lakirovkom«, zaključuje Jelena Lovrić.
Slobodna Dlamacija u komentaru Davora Ivankovića tvrdi da »Linić stvarno ne shvaća bit novinarstva - to da novinari provociraju, smetaju, čeprkaju po nečemu što smrdi - to je upravo neodvojivi dio novinarskoga posla«. Po Ivankovićevu mišljenju, razlika između novinarskog posla i političara je u tome, ta dva posla nisu ravnopravna: političar ne smije ili mu barem nije pametno provocirati i čeprkati po novinarima, jer je to onda provociranje i čeprkanje po javnosti. »Nasuprot tomu, novinar može provocirati političara, jer to želi i javnost. To se zove javna kontrola rada političara«, poručuje Ivanković Liniću. Prilog u tjedniku Nacionalu iz pera Srećka Jurdane, u kojem se Vjesnikov novinar zbog postavljenih pitanja naziva »hadezeovim diverzantnom«, a Vjesnik kao novine »provladinim, propagadnim biltenom režima«, redakcija ne smatra vrijednim uvrštavanja. Želeći dublje propitati odnos političara i medija, Vjesnik je za mišljenje pitao neke od stručnjaka za javnu komunikaciju i odnos politike i medija te predstavnike stranaka.
Iz Linićeve izjave proizlazi da bi mediji trebali opet biti servisom aktualne vlasti, rekao je Vjesniku dr. Marko Goluža, komunikolog i medijski stručnjak. Prije svega, pojašnjava Goluža, naši političari žele kontrolirati medije, a ne shvaćaju da su »zajahali tigra« koji ih lako može zbaciti. »Danas sve više vladaju mediji, a sve manje politika«, drži Goluža, ističući da je uloga medija u društvu u tome da brane javnost od presizanja bilo kakve vrste, bez obzira radi li se o vjerskim, financijskim ili političkim presizanjima. »Mediji imaju dužnost kritički se odnositi prema politici. Novoizabrana vlast se sve češće sastaje i odlučuje iza zatvorenih vrata«, kaže Goluža, pitajući se pred kim se Vlada zatvara. »Možda pred onima koji su ih izabrali?« On napominje da bi joj se, nastavi li Vlada to ponašanje, brzo moglo dogoditi da je ta ista javnost drugi put ne izabere. »Mediji su samo posrednici između političara i javnosti.«
»Nova Vlada, zapravo nijedna vlada, ne bi smjela biti narcisoidna ili preosjetljiva na kritike te se držati poput odbačene ljubavnice. Mediji su pozvani djelovati u interesu javnosti. Vlada dosad nije još zaslužila ni opravdala povjerenje koje je dobila na izborima i to bi trebalo biti jasno i Liniću«, ističe Goluža. Govoreći o razlici u odnosu prema medijima i novinarima, naglašava da ne vidi gotovo nikakvu razliku u upotrebi medija između HDZ-ove i sadašnje vlasti. »Tehnološki, i prošla i sadašnja vlast su trebale i trebaju novinare, jer političari ne mogu komunicirati s javnošću bez medija«, smatra on te dodaje da se političari ne snalaze u odnosu s medijima budući da ne shvaćaju da su mediji jači od njih. »Umjesto da u medijima traže ravnopravnog partnera, političari prema njima imaju posesivne pretenzije, a to nije dobar odnos ni za političare niti za novinare.«
»Linić je i inače poznat po šokantnim izjavama«, tvrdi Goluža i podsjeća na njegove tvrdnje o radnicima Name i njihovom sanacijskom programu. »Ne bih nijednom političaru preporučio da medijima kaže da mu smetaju. Što je viša politička kvaliteta, to je bolji odnos političara prema medijima, jer je to uzajamna i isprepletena veza. Ako me mediji, kako je kazao Linić, provociraju, to je dobro, jer mogu pokazati sve što znam, a smeteti mi ne mogu, jer su potrebni za komunikaciju s javnošću«, zaključuje dr. Marko Goluža.
»Zaprepaštena sam Linićevom izjavom, posebno dijelom u kojem kaže da mu novinari smetaju«, rekla je Vjesniku Jadranka Kosor, saborska zastupnica HDZ-a. »Mislim da je izjava apsolutno zaprepašćujuća, jer je dužnost novinara pratiti rad Vlade, parlamenta i kritizirati sve nas odreda. Novinari su to činili za vrijeme prošle vlasti, pa to čine i za vrijeme ove. Smatram da je većina medija čak vrlo sklona Vladi i dopustila im je određeno razdoblje da se snađe, što je od novinara vrlo korektno.« Odnos novinara, nastavlja, jednako je korektan prema ovaj vlasti kao što je bio i prema prošloj. »U jednoj demokratskoj zemlji je naprosto nedopustivo da netko izrekne takve riječi o novinarima. Vlada se mora truditi da svoj rad učini što transparentnijim, a pravo je svakog novinara suditi o tome je li to učinjeno uspješno ili neuspješno. Nisam primijetila da su novinari išta činili što bi ometalo rad Vlade, dapače, novinari se trude korektno iznijeti sve o Vladi«, zaključuje Jadranka Kosor.
»Mislim da i političari imaju pravo na izražavanje nezadovoljstva kao što to imaju i novinari. No, svaki rat s novinarima je opasan bez obzira tko ga vodi«, napominje Dragutin Lučić-Luce, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND). Ipak, nastavlja, »držim da je Linić izrekao malo preteške riječi, jer i u medijima postoje razlike, pa je teško očekivati da mediji misle uniformno kao što je bio slučaj u prošlim vremenima. U novinarskim redovima ima niz nekompetentnih osoba, ali ima i dobrih novinara koji imaju pravo iznijeti svoja mišljenja. Vlada je zasuta silnim problemima, naročito lošim gospodarskim stanjem, pa političari teško mogu očekivati podršku u tom pogledu. Smatram da novinari imaju pravo pisati ono što misle da je istina, ali apeliram na njih da ne špekuliraju fatamorganama, nego da iznose činjenice i drže se novinarskog kodeksa«.
Govoreći o razlici u odnosu prema novinarima prošle i ove Vlade, Luce kaže da ima razlike u tome što su se dolaskom nove vlasti novinari oslobodili straha. Dobar dio novinara se ne boji pisati kao što su se prije bojali, pa neki i pretjeruju u izricanju sudova o aktualnim zbivanjima. »Straha uglavnom nema, jer su se novinari oslobodili političkog tutorstva«, kaže predsjednik HND-a Dragutin Lučić-Luce.
Potpredsjednik LS-a dr. Zlatko Kramarić ističe da u odnosu na medije treba isključiti privatnost. »Ponekad se doista događa da političar mnogo radi, ulaže mnogo energije u svoj posao, a to se u medijima precipira drukčije. To je tragedija javnoga rada. Ako je ta percepcija pogrešna, treba učiniti sve da je se promijeni, ali ne ni na kakav represivni ili ulitmativan način. Mediji su nužnost koja stoji između politike i javnosti, pa ne treba očekivati idilične odnose. Mediji imaju svoju logiku, različitu od logike političara ili javnosti«, pojašnjava Kramarić, dodajući da je sve to teško usuglasiti. Govoreći konkretnije o Linićevim izjavama, Kramarić tvrdi da »taj način gubljenja živaca nije dobar, iako se može razumjeti. To je pogrešan pristup, jer postoji zlatno pravilo da se s novinarima i medijima ne smije svađati. Političari moraju učiniti sve da taj odnos poboljšaju«.
»Odnos svih vlasti prema novinarima ostaje manje-više isti«, drži Kramarić, pojašnjavajući da se ne može govoriti konkretno o prošloj i sadašnjoj vlasti u Hrvatskoj. »Čim uđete u politiku, imate potrebu za apologetskim pristupom, što nije strano nijednoj vlasti. Ljudi koji obnašaju vlast uvijek očekuju lagodniju i uljepšanu sliku u javnosti, dok novinari imaju potrebu inzistirati na pojedinostima koje su manje dobre. To je poput vječne formule«, zaključuje dr. Zlatko Kramarić. (Priredila: Anuška Fjorović)