Novi list: 13. 7. 2000.
Novi val stečajeva – još 10.000 ljudi bez posla
Piše: Ivo Jakovljević
Ovih dana, potvrdio nam je i premijer Ivica Račan, doista kreće novi val stečajeva “u dvjestotinjak poduzeća”, ali koja to već dugo nisu. No, na njihovim je platnim popisima i u formalnom radnom odnosu više od deset tisuća radnika, ali koji “ili rade, a ne primaju plaću niz mjeseci, ili uopće više ne rade, a primaju nekak
vu crkavicu”. U mnogima od njih država ima ili većinsko vlasništvo, ili većinska potraživanja, pa više nije ni samo stvar zakona, nego ni elementarne političke i socijalne pristojnosti, održavati ih na tom mrtvom doku. No, neće li baš taj niz “čistih slučajeva” za stečaj, prerasti u niz kobnih zadnjih kapi što će preliti već gotovo prepunjenu čašu socijalne izdržljivosti u cijelom hrvatskom gospodarstvu?Još do prije samo dvije godine u Hrvatskoj je, prema podacima Zavoda za (ne)zapošljavanje, bilo “samo” 27
5.000 nezaposlenih, a danas ih je čak 80.000 više! U odnosu na rujan 1995. godine, kad je “olujnim” uspjehom okončan Domovinski rat, do danas je broj nezaposlenih povećan za 120.000 osoba! U odnosu, pak, na stanje iz 1989. godine, kad je započeo povijesno važan, ali socijalno i gospodarski krajnje dramatičan tranzicijski zaokret od socijalističke prema otvorenoj, tržišnoj ekonomiji, broj nezaposlenih je povećan s tadašnjih 110 na današnjih 356 tisuća, ili čak za 246.000 osoba! U međuvremenu je, prema zadnjim istraživanjima, broj stanovnika (što na račun poginulih u srbijanskoj agresiji, što na račun izbjeglih, što na račun raseljenih ili na račun nove ekonomske emigracije, pa i kronično niskog nataliteta) smanjen za najmanje 300.000 osoba!Svijetle strane crne bilance
Jedine su svijetle strane te crne socijalne i demografske bilance proteklih pet i deset godina, unatoč višegodišnjoj krizi investicija, u povećanju bruto-proizvoda po glavi (sve manje) stanovnika, i (nakon 1993. godine) u stalnom povećanju realnih plaća (na račun otpuštanja prekobrojnih)!
Sve te turobne činjenice i trendovi, pa i svi navedeni krajnji paradoksi, nastavili su se i nakon 3. siječnja ove godine, kada je novoizabrana Vlada pokrenula novi krug temeljitih reformi, radi zaokreta prema “novom smjeru”, točnije, prema toliko nužnom, pa i snažno obećanom novom razvoju, investiranju, zapošljavanju, proizvodnji i izvozu. Do prvih znakova zaokreta došlo je - činilo se - već u travnju, kada je prema službenim podacima Zavoda, prvi put poslije de
set mjeseci došlo do smanjivanja broja nezaposlenih, makar samo za simboličkih 0,4 posto u odnosu na prijašnji mjesec. Ista razina nezaposlenosti održava se oko brojke od 356.000 i tijekom svibnja i lipnja, iako stvarna (ali siva) zaposlenost raste iz mjeseca u mjesec, osobito na račun turizma.U tom kontekstu i u Hrvatskoj se razlikuje stopa nezaposlenosti, koja se izvodi iz broja registriranih osoba bez posla pri Zavodu za zapošljavanje, i koja sada iznosi 21,3 posto, od stope nezaposlenosti, koja se računa prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (sa znatno realističnijim obuhvatom zaposlenosti i nezaposlenosti), i koja u Hrvatskoj trenutačno iznosi 14,5 posto radnosposobnog stanovništva.
Dublja strana nezaposlenosti
Ali, ništa manje turobna socijalna situacija nije niti u većini ostalih tranzicijskih zemalja (s izuzetkom Srbije, Crne Gore i BiH, gdje je besmislena i sama statistika nerada). Tako, prema metodologiji Međunarodne organizacije rada, ove godine stopu nezaposlenosti poput Hrvatske - imaju još i Bugarska, Slovačka, Poljska i Rumunjska (od 13 do 15 posto), a prema evidencijama tamošnjih burzi rada, sve od reda, uključujući osobito još i Albaniju, Makedoniju, Letoniju, Litvu i nadasve Rusiju, imaju službene stope nezaposlenosti u tom istovrsnom turobnom rasponu od 18 do čak 30 posto. U hrvatskom slučaju pad zaposlenosti, gašenje radnih mjesta i rastuća nezaposlenost imaju i svoju dublju, strukturnu stranu. Danas u Hrvatskoj u sektoru usluga radi 55 posto od ukupno zaposlenih osoba, u sektoru industrije 33 posto i u poljoprivredi 12 posto. Još do prije deset godina u industriji je bilo zaposleno blizu 50 posto osoba, u uslugama oko 40 posto i u poljoprivredi oko deset posto zaposlene populacije. Prema najnovijem istraživanju učinaka hrvatske tranzicije na (ne)zaposlenost, koju su nedavno dovršili dr. Velimir Šonje i dr. Boris Vujčić iz Hrvatske narodne banke, restrukturiranje tržišta rada bilo je uglavnom posljedica nestanka radnih mjesta u sektorima s velikom prikrivenom nezaposlenosti, a ne posljedica otvaranja radnih mjesta u sektorima s najvećim potencijalima rasta.
Kaos ili novi izbori
Sektori u kojima je, prema ocjeni analitičara HNB-a, došlo do najvećeg gubitka radnih mjesta bili su industrija, u kojoj je zaposlenost gotovo prepolovljena, te u manjem opsegu poljoprivreda. Ima podataka koji upućuju i na donekle paradoksalan trend, da su
se ljudi koji su izgubili posao u industriji vratili u poljoprivredu, zbog čega je ili zaustavljen dalji pad, ili čak povećan njezin udio u ukupnom broju zaposlenih, i to nakon gotovo sto godina njegova stalnog smanjivanja! Najveći porast zaposlenosti i u Hrvatskoj ostvaren je u trgovini i financijama, a to će, prema procjenama Šonje i Vujčića, ostati i u idućim godinama najpropulzivniji sektori za novo zapošljavanje.Budući da Vlada dosad nije stigla “očistiti” niti trećinu “stola”, na kojem su rasuti ostaci bankrotiranih poduzeća i tvrtki bez ikakve perspektive, velika je vjerojatnost da će se unatoč pozitivnom učinku turističke sezone, u idućih sto dana, zbog novog vala stečajeva, pa i onih koji za njima slijede, ukupna, službena nezaposlenost povećati još za najmanje deset tisuća osoba, iako bi stopa nezaposlenosti, prema metodologiji Međunarodne organizacije rada, do rujna mogla ostati jednaka sadašnjoj, i
li se čak smanjiti na samo 13,5 posto. Budući da vrijeme kobno curi, Vlada nove stečajeve mora pokretati što brže, i još brže ih dovoditi do konačnih rješenja: likvidacije ili preustroja. Jer, dok tijekom ljeta turizam može donijeti, ne samo obilje deviza, nego i novo privremeno zapošljavanje, pa i odgodu socijalne eksplozije, najesen Vladu može spasiti samo start nekoliko novih većih investicija. U suprotnom, do Božića će u Hrvatskoj biti više od 400.000 službeno nezaposlenih, i - ako ne kaos, onda bar novi izbori.