SAZNAJEMO: BALKANSKI SUMMIT DOBIVA JASNIJE OBRISE
U Zagreb stižu Đukanović, Đinđić i Kouchner s Kosova

Balkanski summit, koji organizira Europska unija, neće mijenjati svoje gabarite — Europska unija ostaje kod formulacije zapadnog Balkana, što znači da su uključene zemlje bivše Jugoslavije, ali bez Slovenije i s Albanijom. No, ipak organiziranje samog summita još uvijek sadrži neke dvojbe, prije svega unutar same europske petnaestorice. Zna se da će se summit održati, da će biti u Hrvatskoj, no točan popis svih sudionika, njihovih statusa, te precizna lokacija, još uvijek nisu određeni.
Zbog određivanja detalja velike konferencije šefova država i vlada, načinjen je tzv. non-paper. Ciljevi summita su jasni: unutar regionalnog okvira Europska unija želi pomoći zemljama u njihovu približavanju europskim integracijama, a u isto vrijeme natjerati zemlje u regiji da međusobno surađuju i da tako svaka od njih postane sposobnijom za pregovarački "okršaj" s Europskom unijom. Sve zemlje Europske unije i dalje nisu složne o sastavu, odnosno formatu summita.
Britanska diplomacija drži, naglašavajući puno jači senzibilitet za hrvatski strah od balkanskih formulacija, da se sastav sastanka mora proširiti, pa se tako službeni Bruxelles, još uvijek interno, izjasnio. Uz Hrvatsku, Makedoniju, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, na sastanak će biti pozvane Slovenija, Češka, Rumunjska, Mađarska i Bugarska, ali u statusu gosta, a ne direktne zemlje sudionice.
Razlog je jednostavan: sve navedene zemlje na jugoistoku Europe u različitom su položaju u odnosu na pregovaračku poziciju prema službenom Bruxellesu.
Europska unija pak takvu logiku čvrsto odbacuje, naglašava kako je put integracija za svaku zemlju poseban, a unutar zemalja zapadnog Balkana niti jedna od njih nema status pridružene članice EU-a. Službeni Bruxelles je u još neslužbenom dokumentu tako pokušao pomiriti sva stajališta zbog, kako se navodi, cilja da sastanak mora uspjeti i donijeti konkretne rezultate, a ne završiti samo na lijepoj zajedničkoj fotografiji.
Kako bi se cijela konstrukcija regionalno zaokružila, Europska unija planira na sastanak pozvati šefove država i vlada zapadnog Balkana, šefa Europske komisije Romana Prodija, visokog predstavnika EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a bit će pozvan i posebni koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach. Na taj način Europska unija pokušava umiriti SAD i u velikom europskom projektu omogućiti i SAD-u da u njemu sudjeluje.
Službeni Bruxelles na summit namjerava pozvati predstavnika Crne Gore, po mogućnosti predsjednika Mila Đukanovića, kao i međunarodnog predstavnika za Kosovo Bernarda Kouchnera. U non-paperu posebno se ističe kako je unutar zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija u posebnoj poziciji prema Europskoj uniji, EU bi želio da i ona sudjeluje u sastanku, no na to je neće prisiljavati, već je samo pozvati. Dobra volja Slovenije odlučit će hoće li ona sudjelovati na summitu.
Na sastanak će najvjerojatnije, kako to planira EU, biti pozvan i predstavnik Civilnog društva iz Srbije, a mogao bi doći i Zoran Đinđić, kojega je Javier Solana upozorio "da mu je bolje da dođe pripremljen s konstruktivnim idejama".
Problematičan je još uvijek i datum održavanja konferencije, iako se govori o 24. i 25. studenome ove godine. Određene zemlje Europske unije smatraju kako je taj datum nespretan, jer sam summit neće imati efekata ako se održi preblizu najavljenih izbora u nekoliko zemalja, poput Makedonije, Albanije, BiH i Srbije. Stoga se smatra kako bi summit trebalo održati nešto ranije.
Visoki izvori Europske unije, bliski Solaninu uredu, drže kako je summit u Hrvatskoj još jedna prigoda da se novoj hrvatskoj vlasti razbiju strahovi o osnivanju neke nove institucionalne balkanske asocijacije, te da ih se uvjeri kako će napredak Hrvatske u europskim integracijama ovisiti ponajprije o njezinoj sposobnosti da se prilagodi uvjetima i standardima Europske unije. Za početak da efikasno iskoriti proširenje trgovinskih povlastica, što prije sklopi bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini sa svojim susjedima i nastavi s reformama u "vlastitoj kući".

Iako se zna da će se sastanak održati u Hrvatskoj, dogovora još uvijek nema, jer se razgovori vode oko dva grada — Zagreba i Dubrovnika. Hrvatska strana, kako nam je rečeno, inzistira na Dubrovniku, no organizatori drže da bi Dubrovnik mogao biti puno složeniji zbog tehničkih i infrastrukturnih problema. Zagreb bi zbog tih razloga bio puno jednostavnije rješenje.