Novi list: 18. 7. 2000.

REAKCIJE NA RADOŠEV PREUSTROJ MINISTARSTVA OBRANE PO KOME BI GLAVNI STOŽER HV-a BIO PODREĐEN MINISTARSTVU

ŠPEGELJ: TO JE POSTOJALO U SSSR-u I SFRJ

BUDIMIR: RIJEČ JE O POLITIZACIJI VOJSKE

Generali Martin Spegelj i Božo Budimir tvrde da je takva praksa napuštena u cijeloj Europi, te da ne dolazi u obzir horizontalna nadležnost. Ministar Jozo Radoš smatra da se samo preko Ministarstva može ostvariti civilna i politička kontrola Oružanih snaga

ZAGREB - Hrvatski generali nisu s velikim oduševljenjem dočekali novi prijedlog preustroja Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Pogotovo onaj dio prema kojem bi Glavni stožer Oružanih snaga bio podređen Ministarstvu obrane. “To je postojalo samo u bivšoj Jugoslaviji i Sovjetskom Savezu”, reagirao je Martin Špegelj, bivši hrvatski ministar obrane, ističući kako se u cijeloj Europi, u teoriji i praksi, glavni stožeri nalazi izvan ministarstava obrane.

“O tome nema govora, ni u kom slučaju nemože ministarstvo biti nadređeno Glavnom stožeru. To bi tek bila politizacija vojske”, nadovezao se umirovljeni general Božo Budimir, odlučno zastupajući stav da hijerarhija oružanih snaga mora ići od predsjednika države, preko Glavnog stožera do MORH-a koji bi bio tek logistika. “Ne dolazi u obzir horizontalna nadležnost”, kaže on.

Radoševa vizija

U najnovijem intervju Nedjeljnom Vjesniku ministar obrane Jozo Radoš iznio je osnovne postavke novog prijedloga preustroja MORH-a koji će ovoga tjedna biti upućen predsjedniku Mesiću, Saboru, Vladi i ostalim institucijama države. Osim smanjenja vojnog roka, reorganizacije zbornih područja i sektora Ministarstva obrane, Radoš je priznao i kako između Ureda predsjednika i MORH-a postoje određene razlike u razumijevanju mjesta i uloge Glavnog stožera.

“Ministarstvo obrane mora biti tijelo preko kojeg civilna, politieka struktura i upravlja,Oružanim snagama i kontrolira Oružane snage. Zbog toga Ministarstvo obrane mora biti nad Glavnim stožerom”, naglasio je Radoš i naišao na otpor hrvatskih generala.

Oni najviše strahuju od politizacije vojske. Špegelja vodi jednostavna logika. Ako se glavni stožer nalazi pod ministarstvom, onda ga kontrolira ministar koji je u pravilu stranački čovjek. Tako bi opet stranke upravljale vojskom.

“Radoš stalno ponavlja pogrešnu tezu”, kaže Špegelj. “Neka se napokon odluči hoće li vojska biti politizirana ili će njome upravljati državno tijelo ili dužnosnik izvan stranačkih okvira”. Za njega je stvar prilično jašna. Predsjednik države je vrhovni zapovjednik, dok premijer i saboski odbori obavljaju kontrolu. “Time se vojska depolitizira”, kaže Špegelj.

Puno jasnija, premda ne i idealna situacija, vlada u pogledu reorganizacije tajnih službi unutar Ministarstva obrane. Prema Radoševom prijedlogu, SIS bi se podijelio na dva dijela. Sigurnosni, odnosno kontraobavještajni dio bio bi apsolutno pod Ministarstvom obrane zbog mogućriosti njegove civilne kontrole koja se odvija preko Sabora ili samog ministarstva. Drugi dio bio bi obavještajna služba koja ima više veze s neposrednim, praktičnim vojnim operacijama u ratu i bila bi, osim za MORH, vezana i za Glavni stožer. S načinima koordinacije koji se tek trebaju dogovoriti.

Borba za SIS

General Anton Tus misli da se obavještajne službe u pravilu nalaze uz onoga za koga rade. Zato bi vojna obavještajna služba, poput svih rodova i službi vojske, bila sastavni dio oružanih snaga, njihovih glavnih stožera i zapovjedništava svih razina. Tako postavljena vojna obavještajna služba obavlja zadaće za oružane snage, MORH i vrhovnog zapovjednika. Slično se odnosi i za protuobavještajne službe koje bi, po Tusovom mišljenju, trebale biti naslonjene na MORH i Glavni stožer.

No, i tu se naziru problemi između MORH-a i Glavnog stožera. Ministar Radoš smatra da bi se SIS, kao sigurnosna služba, trebao nalaziti pod nadležnošću ministra i kontrolom parlamenta. Stožer, s druge strane, misli da bi upravo on trebao voditi SIS. Ipak, možda bi predložena podjela SIS-a na obavještajnu i sigurnosnu službu s podjelom nadležnosti, mogla smiriti napetosti.

Međutim, pitanje je što će o preustroju reći predsjednik Mesić, koji ga prije njegova stupanja na snagu kao vrhovni zapovjednik mora potpisati, a zanimljivo će biti čuti i mišljenje njegova savjetnika za obranu i vojna pitanja, generala Imre Agotića. Njih dvojica do srijede se nalaze u Bruxellesu, a onda će biti zanimljivo čuti kako oni gledaju na prijedloge ministra Radoša s kojim su u prethodnom razdoblju često znali biti u raskoraku.

Tomislav KLAUŠKI