ILJNI NAJNOVIJI AMERIČKI PRITISCI NA HRVATSKU
VISOKI IZVOR BLIZAK VLADI TVRDI:
Ako je Račanov i Mesićev put u SAD povezan s Enronom, pritisak je neprihvatljiv
* Ne postigne li se dogovor o Protokolu s Enronom, Vlada će poštovati prvobitno potpisan ugovor
Pregovori američke tvrtke Enron i HEP-a, vezani uz gradnju plinske elektrane u Jertovcu, opet su u dubokim političkim vodama. Američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery vrlo je izravno u tom smislu nastupio na Hrvatskoj televiziji, što je bio više nego jasan znak da se stavovi hrvatskih vlasti o poslu s Enronom dobro prate i u Washingtonu. Na njegov istup već se desetak dana nadovezuju neimenovani američki izvori koji u medijima progovaraju o nezadovoljstvu ponašanjem hrvatske strane, koja je iskočila ne samo iz Ugovora potpisanog u vrijeme bivše vlasti, nego, tumači se, i iz Protokola koji su u Houstonu uglavili članovi Vlade dr. Goran Granić i Goranko Fižulić.
Ugovor nepovoljan
Generalna je poruka da bi se taj potez vrlo loše mogao odraziti na ulagačku klimu u Hrvatskoj i da bi mogao dovesti u pitanje vjerodostojnost nove vlasti u očima inozemnih partnera. Jedan je dnevnik objavio ovaj tjedan, također pozivajući se na američke izvore, da bi zbog svega toga posjet predsjednika Mesića i premijera Račana Bijeloj kući mogao biti znatno reduciran u sadržaju. Moglo bi se dogoditi da ih američki predsjednik Clinton primi samo nakratko, a da sastanak s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright bude manje ugodan od dosadašnjih.
U Račanovu se kabinetu pomno prate zbivanja u vezi s tom temom, potvrđuje nam visoki izvor blizak Vladi. Činjenica je da sve do jučer nije bilo službene potvrde američke strane o najavljenom radnom posjetu koji bi trebao biti između 8. i 10. kolovoza. Ako se to doista može povezati s pregovorima o Enronu, za Vladu bi to bio neprihvatljiv oblik pritiska, kaže isti izvor.
Napominje se, međutim, da će hrvatska strana poštovati prvobitan Ugovor s Enronom ne bude li postignut dogovor o Protokolu. Vlada smatra da je taj ugovor nepovoljan ne samo za Hrvatsku, nego i za Enron, ali neće dopustiti da zbog toga bude narušen kredibilitet poslovnog partnerstva s Hrvatskom.
Javnosti nije jasno tko je u pravu
Kako o detaljima aktualnih pregovora nema pouzdanijih informacija, u optjecaju su i razna nagađanja. Da domaća javnost više nije posve sigurna tko je u tom pitanju u pravu i jesu li predstavnici hrvatskih vlasti vodili taj problem na najbolji način, pokazala je na neki način i Večernjakova anketa provedena 12. srpnja. Na pitanje podržavaju li odgodu potpisivanja ugovora s Enronom, 41,1 posto od ukupno 450 ispitanika odgovara potvrdno, 18 posto negativno, a 40,9 posto nema o tome određen stav. Dakle, oko 60 posto ljudi taj postupak ne razumije do kraja ili ga osuđuje.
Danas još malo tko ima sumnje o tome da su u vrijeme bivše vlasti sklapani poslovi koji nisu bili vođeni samo ekonomskim interesima nacije, nego i političkim interesom vladajućih. No, međunarodno pravo, koje jednom potpisani ugovor smatra svetinjom, teško da će uzeti u obzir tu okolnost. HDZ-ova vlast, prisjetimo se, imala je vrlo mali manevarski prostor kad je morala pregovarati o dugovima naslijeđenim od bivše Jugoslavije: oko tri milijarde toga duga morala je priznati kao svoju obvezu, bez obzira na to što ga je ugovorio netko drugi, iz tada već nepostojeće države, i ne vodeći dovoljno računa o mogućnostima otplate.
D. Knežević