Bez obzira na to što su u Houston putovala dva člana njegove vlade i što je zamjenik Goran Granić još prošli tjedan oštro osuđivao političke pritiske veleposlanika Montgomeryija i Enronove savjetnice Zdenke Gast, premijer Račan sada pokušava izvući Vladu iz "arbitriranja u pregovorima između HEP-a i Enrona". Vrijeme Tuđmanova načina odlučivanja je prošlo, kaže Račan, istodobno priznajući da bi protokol koji su dogovorili njegovi pregovarači mogao "za hrvatske nacionalne interese" biti skuplji od onih koje je dogovorio pokojni predsjednik. Na "pritiske" odgovara kako je Sabor prošli tjedan donio Zakon o poticanju stranih ulaganja i da bi on na jesen trebao pokazati prve rezultate. Suprotno takvim prognozama, prof. Anđelko Bilušić, specijaliziran za područje stranih investicija, kaže da će se za nekoliko mjeseci pokazati sva tragika tog zakona. Na to je i stručnu i širu javnost upozoravao od prvog prijedloga zakona koji je izašao iz Ministarstva gospodarstva, oštro istupajući protiv ministra Fižulića, kojeg smatra potpuno nekompetentnim za posao koji obavlja. Razgovor s Račanom Bilušić nije uspio obaviti zbog premijerove zauzetosti.

- Ministru Fižuliću očito ni danas nije jasno da bez poduzetničkog egzogenog kapitala koji donosi znanje i glavne resurse napretka neće biti ekonomskog oporavka. Da to zna, ne bi pustio u proceduru nacrt zakona od ukupno 12 članaka - kaže Bilušić Čak 75 zemalja, uključujući i zemlje Europske unije, donijelo je samo u 1998. godini 176 novih mjera i poticaja za izravna strana ulaganja, koja već danas predstavljaju 25 posto globalnog BDP-a. Za nužan rast i razvoj Hrvatskoj je u sljedećih šest godina potrebno u prosjeku 5,5 milijardi američkih dolara, od čega barem 60 posto pravog inozemnog kapitala. Neadekvatan zakon kakav nudi Fižulić znači mjesečno smanjenje BDP-a za 150 milijuna dolara, neotvaranje 30 tisuća radnih mjesta kroz godinu te daljnje eskaliranje duboke krize s nesagledivim ekonomskim pasljedicama, rekao je nedavno za naš list profesor Bilušić. U pismu koje je 8. svibnja uputio Zlatku Tomčiću, upozoravajući ga na neprihvatljivost prijedloga koji je stigao u saborsku proceduru, Bilušić ocjenjuje da su dotadašnja dva nacrta zakona primjer "voluntarističkog improviziranja i neodgovornog gubljenja dragocjenog vremena".

- Neadekvatna spoznaja činjenice da bez egzogenog kapitala nema oporavka sigurno je najveći i najskuplji propust koji je Vlada učinila od početka mandata. Na priljevu inozemnog kapitala Vlada i ministri, osim lijepe retorike, nisu učinili ni prve konkretne korake - kaže Bilušić. Da bi to mogla, Vlada bi prvo trebala postaviti ciljeve, no u prvih šest mjeseci nije izradila nikakav konzistentan antirecesijski program, niti je saslušala stručnjake.

Svi pokazatelji osvjetljavaju prijašnje zablude o makroekonomskoj stabilnosti, niskoj inflaciji - koja je samo preseljena u nelikvidnost i insolventnost i stabilnom tečaju s kunom koja uopće nije konvertibilna, dobroj monetamoj poltici itd., ali Vlada, nažalost, svojim dosadašnjim mjerama ekonomske politike ne ruši te iluzije ni sustavno ni brzo.

Posve istinita konstatacija da je zatečeno stanje mnogo lošije od očekivanog ne govori ništa ako ne počiva na egzaktnim analitičko-sintetičkim podlogama, a paušalne dijagnoze vode do eskalacije nesagledivih posljedica zbog pogrešne terapije - upozorava prof. Bilušić te zaključuje da Vladi ne može biti alibi to što se intentzivno morala baviti vatrogasnim mjerama. Zbog nedostatka bilo kakvog gospodarskog programa, kaže prof. Bilušić, vrlo se lako može očekivati pad Vlade i prijeveremene izbore možda već na jesen. Vlada ne samo da ne može odgovoriti na golemu krizu gospodarstva, nego bez takvog programa neće pratiti dinamiku približavanja EU. Hrvatska se EU može približiti politički, ali godinama nećemo dostići stupanj razvoja koji podrazumjeva članstvo u EU.