Većinu velikih poreznih dugova država nikad neće naplatiti

Mali dugovi problem su dužnika, no kad se iznos duga počne brojati u milijunima, to postaje državni problem. Broj se ovih drugih, s poreznim dugovima većim od 100.000 kuna, po čemu ih se smatra velikim dužnicima, usprkos nastojanjima poreznika da naplate potraživanja, ne smanjuje. Postaje sve jasnije da ta potraživanja država nikad neće naplatiti. To su nam ovih dana potvrdili ministar financija Mato Crkvenac i ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Ivan Iveković.
Ministar Crkvenac priznao nam je da doista ima poduzeća koja su već dugo dužna državi. »Kod nas je dugo bilo "moderno" zakidati državu. Odlučno ćemo nastaviti aktivnosti kojima ćemo osiguravati provedbu propisa i naplatu što većeg dijela poreznih dugova. Dio dugova neće nikad biti naplaćen jer su neka od poduzeća u likvidaciji ili pak u velikim teškoćama. Vjerujemo da ćemo u idućem razdoblju dio tih dugova ipak naplatiti i da ćemo urednijom naplatom spriječiti daljnje gomilanje dugova«, naglašava Crkvenac.
Na pitanje vjeruje li u naplatu poreznih dugova nogometnih klubova, koji, podsjetimo, koliko je do sada utvrđeno iznose oko 600 milijuna kuna, ministar financija nam je umjesto odgovora uputio samo zagonetni smješak.
Ivan Iveković smatra da će promjene Zakona o stečajnom postupku, koje bi se uskoro trebale početi primjenjivati, državi naplatu poreza od nekih velikih dužnika učiniti još težom. Po novome će naime vrijediti pravilo da se, kad tvrtka ode u stečaj, prvo namiruju radnici, a tek onda država. Time će se, ističe Iveković, znatno smanjiti mogućnost naplate poreza koje država vjerojatno nikad neće utjerati.
Međutim, ispostavilo se da su najveći porezni dužnici u državi nogometni klubovi Dinamo i Hajduk, koje se ne može svrstati u skupinu poduzeća koja svojim radnicima mjesecima ne isplaćuju plaću. Naprotiv, djelatnici nogometnih klubova zarađuju basnoslovne iznose, no istraga Financijske policije pokazala je da se prihodi nisu prijavljivali, iz čega proizlaze milijunski iznosi neplaćenih poreza i doprinosa. Isti ti klubovi sada putem Nogometnog saveza od države pokušavaju izvući da im se što više progleda kroz prste.
Ako je njima teško platiti poreze, kako se to može očekivati od tvrtki koje mjesecima ništa ne zarađuju? Kao ključan problem Iveković ističe propust države koja je posljednjih godina dopustila nogometnim klubovima, kao i ostalim velikim dužnicima, da toliko nagomilaju drugove.
»U naplati velikih dugova dramatične promjene na bolje nema. Poduzeća su ili u stečaju ili pred stečajem, i računi su im blokirani. Mnogo je lakše naplatiti poreze od velikog broja malih dužnika, nego od samo jednog velikog«, otkriva Iveković. Velike dužnike treba, nastavlja, rješavati pojedinačno jer je svaki od njih na različiti način dospio u taj položaj. Neke od tih tvrtki vode sudske sporove s državom, u kojima pokušavaju dokazati da nisu dužne, pa do okončanja sudskog procesa nema naplate. Sporost sudova pritom nikako ne ide na ruku poreznicima.
Najlakše je, kaže Iveković, dužniku blokirati račun i na taj način pokušati naplatiti poreze, no kad novca na računu nema, sljedeći korak je pljenidba i prodaja imovine. Premda se o zapljenama mnogo govori, kako doznajemo od prvog poreznika u državi, prodaja takve imovine nije se baš pokazala najsretnijim rješenjem.
»Raspisujemo natječaje za prodaju zaplijenjene imovine, no ljudi to nerado kupuju«, priznaje Iveković dodajući da se na dražbama još nije našlo mnogo zaplijenjenih mercedesa.