NESLUŽBENO: NA ZRINJEVCU KRIJU IMENA NOVIH 30 VELEPOSLANIKA
Drobnjak ide u Bruxelles, Caratana čeka Moskva?

Na žalost, popis novih hrvatskih veleposlanika Ministarstvo vanjskih poslova skriva kao zmija noge, a u ponedjeljak je predsjednik Mesić ustvrdio kako prijedlog popisa novih veleposlanika još uvijek nije dobio. U svakom slučaju ovoga tjedna rasplest će se prva velika dilema oko imenovanja novih 30 veleposlanika koji će u nadolazećem razdoblju predstavljati Hrvatsku u inozemstvu.
Ministarstvo vanjskih poslova u ovom je poslu izuzetno oprezno, a barem zasad, vladajuća je šestorka po pitanju imenovanja održala jedinstvo i nova rješenja nisu u cjelini procurila u javnost. Ipak, kako kuloari rade, lista novih rješenja se nazire.
Ono što se uspjelo saznati, naravno neslužbeno, jest da će s veleposlaničkih mjesta otići oni koji su bili (ali i ostali) čvrsto vezani uz politiku bivše vlasti. Sigurno je, kažu glasna šaputanja, da će s mjesta veleposlanika otići Josip Juras, Neven Jurica, Marijan Šunjić, Ćiro Grubišić, Miomir Žužul, Miro Lasić. Kuloarski se također "zna" da dužnost veleposlanika više neće obnašati Zoran Jašić (Njemačka), Hidajet Bišćević (Rusija), Marko Žaja (Pariz), Davorin Rudolf (Rim) i Janko Vranyczany- -Dobrinović (Bruxelles).

Još veća tajnovitost tiče se ljudi koji će zamijeniti "stari kadar". Ono što se već duže vremena spominje kao sigurna stvar je da će dosadašnji pomoćnik ministra i nacionalni koordinator za Pakt o stabilnosti Vladimir Drobnjak biti imenovan za hrvatskog veleposlanika pri EU-u, a još uvijek je ostala nepotvrđena spekulacija po kojoj će Hidajeta Bišćevića u Moskvi zamijeniti prof. dr. Branko Caratan. Isto tako, Davorina Rudolfa mogao bi u Rimu zamijeniti Drago Kraljević, član SDP-a iz Istre i član saborskog Odbora za vanjsku politiku.
Iako su svjesni potrebe promjena, na Zrinjevcu su s imenima izuzetno oprezni i to zbog nekoliko razloga. Nervoza prvih novih kadrovskih rješenja u samoj kući prije nekoliko mjeseci ministru Piculi i njegovoj zamjenici obila se o glavu kao bumerang jer se oko prvih nespretno izvedenih rješenja pokrenula lavina medijskih osuda.
Prva nervoza je splasnula, a nakon što se shvatilo da s ljudima ipak treba razgovarati, uvedena je stara praksa održavanja kolegija. Koliko je bio potreban razgovor govori i podatak da je prvi "novi kolegij" trajao puna četiri sata. Čelne ljude hrvatskih vanjskih poslova na dodatni oprez natjerali su i formalno-diplomatski uzusi. Objavljivanje liste novih veleposlanika, prije nego ih predsjednik odobri i prije nego što se ispišu agremani, štetno je u svjetlu odnosa sa zemljom primateljicom.
U prošlih deset godina upravo zbog prijevremenog objavljivanja Hrvatska je imala puno problema, a posljednji se dogodio sa SR Jugoslavijom, kada Sergej Morsan u Beograd nije ni otputovao. Nema nikakve sumnje da će se strasti dodatno uzburkati kada se napokon objavi puni popis. Podzemni rat već je započeo, a unatoč nekim informacijama, Darko Bekić ne nalazi se na popisu veleposlanika na odlasku, i zasigurno ostaje u hrvatskoj diplomaciji. Njegov rad, posebice u posljednjih šest mjeseci portugalskog predsjedanja, na Zrinjevcu je ocijenjen vrlo kvalitetnim.
Ukupno gledajući, ministar Picula nije imao nimalo lak posao, jer je u specifičnoj hrvatskoj situaciji morao sastaviti popis ljudi "boreći" se između načela profesionalnosti i efikasnosti, stranačke pripadnosti i onih koji su do jučer imali visoko mišljenje o sebi, držali se nedodirljivima, a zapravo bili ništa drugo do veleposlanici jednog autokratskog vođe. S diplomatske scene odlaze oni koji su mislili da su bogomdani, ali i oni za koje postoje snažne indicije ili već čvrsti dokazi da su posegnuli za državnom blagajnom zbog osobne koristi.

Takvo stanje Piculi je trebalo olakšati posao, kao i činjenica da su neki veleposlanici unatoč promjeni vanjskopolitičkog ponašanja nove vlasti, taj naglašeni europski smjer svjesno opstruirali. S druge strane, kolika je bila stranačka navala na atraktivna veleposlanička mjesta, vjerojatno će pokazati sam popis kada bude poznat javnosti. Ministar Picula je u posljednje vrijeme u nekoliko navrata naglasio kako će glavni kriterij biti stručnost.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Goran Rotim izjavio je kako se smjene neće odvijati odjednom i navrat-nanos već postepeno prema potrebama i ritmu završavanja mandata pojedinih veleposlanika, a prijelazne periode maksimalno skratiti.
Unatoč prvim nespretnostima šefova na Zrinjevcu i ranije iskazanoj svojevrsnoj neosjetljivosti na javno mišljenje, novi sastav morat će odgovoriti na velike izazove demokratske Hrvatske, čije će se eventualne pogreške plaćati još skuplje nego za prethodne vlasti.
Odgovornost leži i na samim veleposlanicima jer je napokon došlo vrijeme da se privilegiji Bečke konvencije shvate prije svega kao odgovornost i to prema hrvatskim biračima. Vladajuća šestorka u svakom slučaju polaže veliki ispit i u diplomaciji, a pogrešni ljudi na pogrešnim mjestima prepoznat će se vrlo brzo.