RAZGOVOR: IVO ČOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HEP-a, O ZALEĐENIM PREGOVORIMA S AMERIKANCIMA
"ENRON" NAS HOĆE UCIJENITI

Pregovori hrvatske vlasti s američkom kompanijom "Enron" u vezi s izgradnjom plinske termoelektrane "Jertovec" prerastaju u prvorazredni međunarodni skandal. Hoće li Hrvatska izgubiti 50 milijuna dolara jer je Vlada odustala od već potpisanog protokola s "Enronom" u Houstonu — pitanje je na koje hrvatska javnost još nije dobila odgovor.
Kako je upravo HEP zajedno s Vladom prozvan zbog nastale pat-pozicije s "Enronom", Ivo Čović, Predsjednik Uprave HEP-a i jedan od članova hrvatskog pregovaračkog tima, za "Slobodnu" obrazlaže kakvo je pravo stanje stvari.

— Protokol objavljen u nekim medijima predstavlja tek jednu od prvih verzija tog dokumenta, a to je vidljivo jer nije potpisan. Ta tzv. radna verzija doživjela je niz preinaka do konačnog potpisa. HEP još uvijek vodi vrlo delikatne pregovore s "Enronom" i nismo potpisali ništa što bi bilo štetno za HEP i Hrvatsku.
Mi nikada nismo rekli da nećemo poštovati postojeći ugovor i to je posljednjee rješenje koje ostaje ako se ne dogovorimo. Također nismo krili, niti krijemo da tim ugovorom nismo zadovoljni. Međutim, mi preko potpisanih dokumenata ne možemo ići i naravno da ćemo ih dosljedno poštovati ako budemo u toj poziciji.
S druge strane, mislimo da ovakav ugovor nije ni u interesu "Enrona". On možda njima donosi određene financijske beneficije, ali rekao bih da je to kratkoročni efekt. Ako želi biti dugoročni i poželjan partner u Hrvatskoj, "Enron" bi zasigurno trebao ocijeniti da je ovaj ugovor teško uskladiv s reformom našeg energetskog sustava i načelima koja vladaju na europskom tržištu te da ga valja rekonstruirati.
— Što konkretno nije valjalo s houstonskim protokolom da se na temelju njega nije mogao potpisati novi sporazum?
U Houstonu je bio pokušaj utemeljen na dobroj volji i spremnosti obiju strana da se utvrde načela rekonstruiranja ugovora. Ta načela su zapisana u protokolu koji je vrlo značajan dokument. Međutim, eksplicite u njemu također piše da on ne znači nikakvu obvezu, niti proizvodi pravne učinke. U procesu pregovaranja nakon Houstona, mi smo u dva navrata u Zagrebu i jedanput u Frankfurtu mukotrpno i strpljivo pregovarali.
"Enron" je pokušao sebi priskrbiti više nego što to piše u protokolu, mi smo pokušavali načela iz protokola protumačiti na način koji nama više odgovara i na kraju su se naša stajališta do roka kada je trebalo potpisati ugovor prilično udaljila.

— Što "Enron" zapravo traži?
U protokolu je predviđeno nekoliko stvari — kupnja električne energije po određenoj cijeni, po određenom profilu i na određeni rok, zatim rješavanje lokacije Jertovec. Mi smo zaključili da "Enron" na svim tim pitanjima povećava zahtjeve na način koji nije prihvatljiv za HEP, pogotovo što naš ugovorni odnos daje temelj za određenu odštetu koja bi bila primjerena stupnju dosadašnje konzumacije ovog ugovora. Naime, "Enron" je prema našim procjenama do sada imao maksimalno 15 milijuna dolara štete, a naša traženja da specificira i dokumentira sadržaj i iznose tih troškova oni su uporno odbijali. Međutim, zahtjevi za kompenzaciju dosadašnjih troškova višekratno su veći, pa ćemo teško pristati na novi ugovor ako ne odustanu od tih uvjeta.
— Koliko uopće imate vremena za doradu ugovora? U "Enronu", naime, tvrde da, ako do 30. srpnja ne prihvatite houstonski ugovor, počinje provedba staroga.
Nismo limitirani nikakvim rokovima. Ni stari ugovor nema nekakav rok trajanja, s tim da postoje definirani rokovi kada je pojedine faze iz ugovora potrebno realizirati. Recimo, od trenutka sklapanja ugovora do reguliranja odnosa na lokaciji, a ti ugovori još uvijek nisu potpisani, "Enron" je u roku od 18 mjeseci dužan osigurati financijsku konstrukciju izgradnje.
— Znači li to da će gradnje TE "Jertovec" ipak biti?
Rekao bih da su u ovom trenutku sve mogućnosti otvorene. Ono što mi zagovaramo jest korektna suradnja i rekonstruiranje ugovora ako je ikako moguće, na način koji bi bio za nas prihvatljiv, dakle da ne budemo ucijenjeni. Ako od toga ne bude ništa, odgovorno ćemo ispoštovati stari ugovor.
— Jeste li razmišljali i o raskidu ugovora?
Nama ta opcije nije neprihvatljiva, ali ugovor je tako koncipiran da samo "Enron" može podnijeti zahtjev za jednostrani raskid ugovora. Mi to pravo, na žalost, nemamo.

— Vlada je najavila vraćanje u hrvatsko vlasništvo triju termoelektrana na teritoriju BiH. Spominju se TE "Gacko", TE "Tuzla" i TE "Kakanj". Kada će do preuzimanja doći?
Vezano uz objekte u BiH, valja reći da su oni građeni 80-ih godina na način da je Hrvatska elektroprivreda sudjelovala u financiranju njihove izgradnje, a tada pitanje vlasništva nije bilo regulirano u današnjem smislu. Ovisno o projektu postoje različiti modeli, jer su različiti ugovori bili za svaku od spomenutih TE.
Teško se može govoriti o vlasništvu, ali temeljem tih ugovora mi imamo određena prava na energiju iz tih objekata uz uvjet da podmirimo troškove energenta, održavanja i vođenja objekata. U tijeku su pregovori kako definirati te cijene da bismo počeli preuzimati energiju iz tih objekata, ali na način koji bi bio tržišno opravdan.