ZAGREB - Predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Mato Arlović za 31. kolovoza sazvao je proširenu sjednicu na kojoj će se raspravljati o promjeni Ustava, prije izrade službene verzije Nacrta promjena hrvatskog Ustava. Za tematsku raspravu poslano je stotinu poziva, a među pozvanima su članovi Mesićeve stručne skupine za promjenu Ustava, svi šefovi parlamentarnih stranaka, te širi krug ljudi, pravnika, političara i predstavnika nevladinih udruga za zaštitu Ijudskih prava.

Kao podloga za raspravu poslužit će prijedlog Mesićeve stručne skupine, dosadašnje rasprave o promjeni Ustava u saborskim odborima i domovima, te radna verzija prijedloga Nacrta izmjena i dopuna Ustava nastala na temelju dogovora postignutog u radnoj skupni šestorke. Pojavom tog materijala i u saborskoj proceduri otklonjena je dvojba je li Stjepan Ivanišević kao voditelj radne skupine šestorke takav prijedlog pripremio ili ne. U prijedlogu šestorke - kako se cijelo vrijeme tvrdilo, a i izrijekom je rečeno prilikom odlučivanja u Saboru o pristupanju promjeni Ustava - većim dijelom su uvaženi prijedlozi Mesićeve stručne radne skupine, osobito u dijelu ovlasti predsjednika Republike i odnosa državnog poglavara, Sabora i Vlade.

U odnosu na Mesićevu stručnu skupinu čak se i proširuju neke ovlasti predsjednika Republike, primjerice dobiva i ovlast da nadzire rad vojnih sigurnosnih službi, ali mu je skinuta rastezljiva ovlast da brine o poštovanju Ustava. Šestorkina radna grupa, kao što je već poznato, nije uvažila prijedlog stručne skupine o svojevrsnom predsjedničkom vetu za neustavne zakone, ali prijedlogom da predsjednik Republike ne može odbiti proglašenje zakona koji je donesen u skladu s Ustavom i poslovnikom, otvara se pitanje može li odbiti potpisati zakon koji nije donesen po propisanoj proceduri?

Zbog aktualnih zahtjeva predsjedniku Republike da se umjesto “nesposobne Račanove vlade” imenuje vlada stručnjaka, pozornost privlači i slučaj kada se izmjenama Ustava predviđa mogućnost da predsjednik Republike imenuje ekspertnu Vladu. Mesićeva stručna skupina to predviđa u slučaju kada ni nakon dva pokušaja i proteklog roka od 60 dana mandatar ne uspije sastaviti novu Vladu. U tom slučaju predsjednik Republike može formirati privremenu nestranačku Vladu. S time se slaže i radna grupa šestorke s tim da dodaje da u tom slučaju predsjednik Republike mora raspisati izbore bez odlaganja. To znači da predsjednik Republike ni na koji način ne bi mogao formirati nestranačku vladu tijekom mandata sadašnje vlade, već bi tu mogućnost eventualno mogao koristiti nakon novih parlamentarnih izbora.

Uz neke razlike, prijedlog šestorke slijedi prijedlog Mesićeve stručne skupine i u dijelu o sudstvu i Ustavom sudu, dok je nešto opširniji prijedlog šestorke u dijelu koji se odnosi na lokalnu samoupravu.