Vjesnik: 29. 7. 2000.

Obilježena 60. obljetnica zločina NKVD-a u Katynskoj šumi

U prisutnosti tisuću poljskih ratnih veterana i članova obitelji ubijenih poljskih časnika, poljski premijer Buzek i ruski vicepremijer Hristijenko svečano otvorili novouređeno groblje u Katynu

VARŠAVA, 28. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Poljski premijer Jerzy Buzek i ruski vicepremijer Viktor Hristijenko svečano su u petak otvorili groblje u Katynskoj šumi na kojem počivaju ostaci nekoliko tisuća poljskih časnika koje je 1940. godine likvidirala sovjetska tajna policija NKVD. Svečanosti je prisustvovalo oko tisuću poljskih ratnih veterana i članova obitelji poginulih časnika.
Katynska šuma je simbol ne samo genocida, već i laži, rekao je Buzek, podsjetivši na pedeset godina službene sovjetske propagande koja je
uporno nijekala odgovornost za zločin. Na mjestu novouređenog groblja nalaze se grobovi četiri i pol tisuće poljskih časnika odvedenih početkom rata u zarobljeništvo, koje su dali pogubiti Staljin i sovjetski Politbiro.
Na svečanosti je otvoren i ruski dio
memorijanog kompleksa na kojemu su pokopani sovjetski građani - žrtve NKVD-a. Ruski vicepremijer Hristijenko izrazio je nadu da će otvaranje groblja u Katynskoj šumi, šezdeset godina nakon počinjenog zločina, imati posebno značenje za budućnost rusko-poljskih odnosa. Masakr u Katynu i sovjetsko uporno nijekanje odgovornosti bili su desetljećima razlog napetih odnosa izmedu Poljaka i Rusa. Tek 1992. godine tadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin objelodanio je dokumente o pogubljenju ratnih zarobljenika.
K
atinska šuma je jedno od tri mjesta na području bivšeg SSSR-a gdje je NKVD likvidirao 14.500 poljskih oficira i 11.000 civilnih zarobljenika. Sječa poljskih časnika koji su se našli u sovjetskom zarobljeništvu nakon što je na temelju pakta Ribbentrop-Molotov Crvena armija zauzela istočni dio Poljske, od samog je početka bila ovijena zavjerom šutnje. O masovnoj egzekuciji poljskih oficira u Katynskoj šumi, nedaleko od Smolenska u zapadnoj Rusiji, prvi su javili Nijemci tri godine kasnije. Uslijedio je oštar demanti sovjetskih vlasti koje su zločin pripisale hitlerovskoj Njemačkoj. Iako su rezultati ispitivanja međunarodne liječničke komisije još iste godine bili jednoznačni, istina o zločinu bila je izuzetno neugodna za zapadne saveznike, i to u trenutku kad je Sovjetski savez podnosio glavni teret vojnih operacija protiv Hitlera. Poljska emigracijska vlada u Londonu našla se tako pod pritiskom Zapada da utiša slučaj.
Istinu o Katynskoj šumi skrivale su u znak poljsko-ruskog prijateljstva i poljske komunističk
e vlasti, koje su svojevremeno dale nalog cenzuri da se u knjigama i raznim publikacijama ni ne spominje naziv Katyn. Tek kad se nakon 1989. godine Sovjetski savez počeo klimati, novinska agencija TASS je 1990., na pedesetu obljetnicu zločina, objavila priopćenje u kojem je priznala da je za pogubljenje poljskih časnika kriv NKVD.

Marko Olenković