Bude li se najesen, prvi put od samostalnosti hrvatske države, razgovaralo o smanjenju a ne o povećanju proračuna, bit će to, bez premca, najveći uspjeh nove vlasti i najbolje moguće ispunjenje predizbornih obećanja. Naravno, ne treba se previše veseliti jer premda su se neka ministarstva u prvoj polovici godine pokazala znatno štedljivija (gospodarstvo, obrt, turizam, europske integracije i poljoprivreda), ima i onih koji od trenutka raspodjele proračunskog novca viču da im je to premalo (obnova, socijalna skrb).

Budući da stanje državnih financija nije blistavo, bez obzira na štedljive ministre, Mato Crkvenac zastrašuje najavom da će se porezi, ako treba, utjerivati i uz pomoć policije. I to je bolje od novog zaduživanja u inozemstvu, koje je do sada ionako doseglo limite planirane za cijelu ovu godinu.

I dok su na državnoj razini odlučni paziti na svaku kunu koja im pripada, iz Kostajnice stižu potpuno drugačije poruke. Lokalna je vlast spremna na silnu velikodušnost kako bi privukla poduzetnike. Štoviše, gradonačelnik i njegova ekipa spremni su se odreći svih gradskih nameta na koje imaju pravo samo da hrvatske tvrtke duž glavne ulice otvore svoje dućane i tako promijene smjer intenzivnog prometa između Hrvatske i BiH: dok sada iz Hrvatske jure po jeftinu robu u BiH, Kostajničani su naumili postati šoping meka za građane susjedne države. Očajni su samo zbog toga što im se za sada nije javilo dovoljno zainteresiranih da dućanima popune glavnu ulicu.

U svakom slučaju, inicijativa iz Kostajnice vrijedna je jer stiže s jednog od oslobođenih područja, odakle su do sada stizale uglavnom žalopojke na račun države koja ne da novac i ne otvara radna mjesta. Prema nekim vijestima, Kostajnica nije jedini polumrtav grad u Hrvatskoj koji si nastoji sam pomoći pa već razmišljamo o seriji reportaža iz mjesta koja sama planiraju gospodarsko oživljavanje. Svi su prijedlozi dobrodošli.

Gospodarsko oživljavanje najvećih hrvatskih gubitaša – Ine, HŽ-a, brodogradnje i Željezare Sisak nisu smišljali u samim poduzećima, nego u resornim ministarstvima, ali je Vlada glatko odbila sve prijedloge. Istražili smo što su ministri Fižulić i Tušek uopće predlagali te koliko su milijardi kuna teški problemi u nabrojenim poduzećima. Rezultati su zastrašujući: samo dosad evidentirani gubici iznose više od pet milijardi kuna, tko zna koliko će ih se još otkriti, a ministarstva za sada nude samo skupe kratkoročne mjere.