ZAGREB - Bivša direktorica Hrvatske poštanska banke prva je žena iz menadžerske klase koja je završila u pritvoru zbog sumnji da je sudjelovala u shemi isisavanja novca iz HPB-a koji je osmislio najveći hrvatski tajkun Miroslav Kutle. Dosad su, od menadžera i poduzetnika, pod policijsku sumnju potpali i Mladen Strukan, Marko Marčinko i Pavo Zubak, kao i dosta tajkuna, poput Kutle, Gucića i Novalića. Međutim, unatoč svemu ni najmanja sumnja još ne pada na političku vrhušku bivše vlasti, bez čije pomoći i naloga ne bi bilo moguće izvaditi i preusmjeriti novac iz banaka i oštećenih tvrtki za stranačke i osobne potrebe. Slučaj HPB-a osobito je zanimljiv baš zbog činjenice da je pod sumnjom i bivša direktorica jedne banke, što je prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Toj banci je, podsjetimo, osnovni kapital bio depozit Mirovinskog fonda zbog čega je njeno poslovanje još više trebalo biti pod povećalom. U kaznenoj prijavi navodi se kako je Ljerka Ercegović, u razdoblju od rujna 1996. do prosinca 1998. godine, u pet navrata odobrila bankarska jamstva i kratkoročne kredite tvrtkama u sastavu “Globus grupe”.

Međutim, to je tek kaznena prijava. O Hrvatskoj poštanskoj banci proteklih se godina mnogo pisalo, među ostalim da je i sudjelovala u zamršenoj financijskoj konstrukciji otplate kredita koji je u Privrednoj banci uzeo Zdravko Pašalić, brat Ivića Pašalića. Hrvatsku poštansku banku spominje se i u sumnjivim poslovima oko prodaje zagrebačkih Kinematografa, zbog čega je Hrvatski fond za privatizaciju podnio kaznenu prijavu protiv određenog broja osoba. HFP nije htio izlaziti u javnost s imenima iz kaznene prijave, ali spekuliralo se s imenima Ljerke Ercegović i Stipe Hrkaća. Naime, Hrkać, bivši predsjednik Mirovinskog fonda dao je HPB-u 51 posto dionica Kinematografa u zamjenu za mesarski pogon IDIS-a. Do tada u svom portfelju HFP držao je 92 posto dionica Kinematografa čija je glavnica 63,396 milijuna kuna, od čega 40,7 posto i danas čuva kao rezervaciju. Iako je nominalna vrijednost tog 51-postotnog paketa iznosila cijelih 8 milijuna njemačkih maraka, HFP ga je prepustio banci kojom je upravljala Ercegovićka za IDIS-ov mesarski pogon vrijedan 6,2 milijuna njemačkih maraka.

To je, zapravo, tek ono što je izbilo na površinu. Ostaje pitanje koje su još sve osobe bile upletene u prodaju Kinematografa, davanje kredita “Globus grupi” i otplatu dugova Zdravka Pašalića. Vrlo je vjerojatno da bi se temeljitom istragom, barem u ovom posljednjem slučaju, došlo i do imena kojeg od viđenijih HDZ-ovih političara, no zasad ta sfera uporno ostaje izvan dometa policije. Navodno, u PU zagrebačkoj otvorene su istrage i protiv nekih političara, a i sam Miroslav Kutle navodno je bio pozivan na informativne razgovore u vezi s tim.

Iz Kutlinih pisama, pak, da se među recima pročitati kako još nije spreman razotkriti ulogu političara u isisavanju iznosa jednakog jednogodišnjem domaćem brutodruštvenom proizvodu iz Hrvatske. Očito je da Kutle još drži kako je utjecaj politike na policiju i tužiteljstvo prevelik da bi se krenulo u takvu jednu akciju. Misli li Ljerka Ercegović isto, ili je spremna razgovarati o ulozi politike u gospodarskom kriminalu, pokazat će se početkom idućeg tjedna, kad će je saslušati istražna sutkinja Mirjana Rigljan.

S. ABRAMOV