SLOBODNA SAZNAJE: ŠTO ZAPRAVO ZNAČI JESENSKA PRIMJENA
tzv. SCHENGENSKE GRANICE
Tisuću slovenskih policajaca za kontrolu Hrvata na Bregani

Iako Slovenija u punopravno članstvo EU-a neće ući još tri godine, već uskoro u drugoj polovici godine počinju pripreme za utvrđivanje shengenske granice kojom se postrožuje kontrola ulaska i izlaska iz visoko liberalizirane zone kretanja unutar EU-a. Učinak takve mjere odrazit će se na Hrvatsku, jer će se protok ljudi i roba odvijati puno sporije, kroz puno oštriju i rigorozniju kontrolu. No, što će točno Slovenija učiniti?
Iako na punu primjenu Schengena Slovenija ima pravo tek kada postane punopravnom članicom EU-a, slovenske vlasti su se odlučile na rane pripreme, i to zbog vrlo pragmatičnih razloga. Budući da je schengenski sporazum postao dio pravnog poretka EU-a, znači da spada na popis uvjeta za punopravno članstvo (aquis communitaire) za sve zemlje. Slovenija je jedina od zemalja kandidatkinja dobila zeleno svjetlo za sređivanje pravno-policijskih pitanja, pa je Slovenija već sada počela opsežne pripreme. Slovenija će, uz Hrvatsku, pojačati carinsku i graničnu kontrolu s Mađarskom. Zbog toga su potražili stručnu pomoć Austrije i Njemačke.
Na graničnim prijelazima Macelj, Bregana, Rupa i Dobova bit će uspostavljena dva traka za građane EU-a i one koje to nisu, a za potrebe kontrole hrvatske i mađarske granice Slovenija je uvela pojačanje od tisuću carinika i policajaca tzv. totalnim sustavom kontrole granica. Uspostavit će se schengenski informatički sustav, po kojemu će svatko pri ulasku u zemlju biti upisan u kompjutor. Rigoroznija kontrola građana ticat će se prije svega osoba za kojima je izdana Interpolova tjeralica ili su na listi osumnjičenih pred Haaškim sudom. Prema navodima diplomatskih izvora EU-a, ova mjera neće imati utjecaja na nesmetani prelazak hrvatskih građana samo osobnom kartom. Takvu mjeru su donijele Slovenija i Italija unatoč početnom negodovanju službenog Bruxellesa. Slovenija, na žalost, nije nikada ratificirala bilateralni sporazum s Hrvatskom o pograničnom prometu i suradnji, pa će ta činjenica imati utjecaja na prohodnost hrvatsko-slovenske granice.
Odmah nakon što je EU objavio Bijelu knjigu o stvaranju jedinstvenog europskog tržišta, sredinom 1985. godine u pograničnom luksemburškom gradiću Schengenu potpisan je tzv. schengenski sporazum o ukidanju carinske i pasoške kontrole europskih građana i stranaca koji legalno borave na tlu zajedničkog ekonomskog prostora Europske unije. Nakon dugotrajnog pregovaranja, sporazum je stupio na snagu u ožujku 1995. godine. Schengen nije "izmišljen" samo radi slobodnog kretanja, što je jedno od temeljnih načela EU-a, te materijalnih efekata (ukidanje više tisuća carinskih punktova). EU se prije svega želio osloboditi sve većeg pritiska neeuropskih ilegalnih useljenika te najezde neeuropskih građana. Iako je Bruxelles stalno naglašavao da diskriminacije neće biti, dvojni režim tretiranja putnika postao je neizbježan. Kako su se sve više liberalizirale unutarnje granice, sve se više pooštravao nadzor vanjskih. Schengenskim sporazumom uspostavljena je snažna suradnja nacionalnih policija u sprječavanju trgovine oružjem, drogom i ljudima. Čak je predviđeno da policija jedne zemlje ima pravo potjere za kriminalcima u drugoj susjednoj zemlji.
Bruxelleski diplomati napominju kako ova slovenska mjera nikako nije usmjerena protiv Hrvatske, već je jednostavno kvalitetna priprema Slovenije za njezin ulazak u EU. Iako je pravi učinak za Hrvatsku uglavnom psihološke prirode, diplomati napominju da bi mogao biti poticajan da se i Hrvatska brzo počne pripremati za takve mjere koje su dio uvjeta za ulazak u punopravno članstvo. Hrvatskoj su pripreme i te kako potrebne jer će biti izuzetno teško kontrolirati vrlo dugačku granicu s BiH, preko koje se već sada slijeva veliki broj ilegalnih migranata, te šverc svih vrsta. Dozvolu da zemlja počne schengenske pripreme Bruxelles daje zemlji koja ima sređen pravno-policijski sustav, pa EU požuruje da što prije završi reforme potrebne za približavanje EU-u i u tom segmentu. Najavu ukidanja viza za Albaniju, u ovom kontekstu, u Bruxellesu drže preuranjenom i nepromišljenom.