SAZNAJEMO: MEĐUNARODNI SUD ZA RATNE ZLOČINE NE PROVODI ISTRAGU SAMO PROTIV GENERALA STIPETIĆA
I KRPINA, BOBETKO I GOTOVINA U HAAGU?

Informaciju da Haaški sud provodi istragu protiv načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali i još nekolicine javnosti vrlo poznatih osoba, doznali smo desetak dana prije nego što je objavljena u tjedniku "Globus". Osim generala Stipetića, Haaški sud zanima se i za umirovljenoga generala zbora Janka Bobetka, saborskog zastupnika HDZ-a Dragu Krpinu, glavnog inspektorata HV-a generala Antu Gotovinu te zapovjednika 188. brigade, odnosno pukovnije, Milu Kosovića. Kosović je na toj dužnosti naslijedio generala Mirka Norca.
Budući da se radi o vrlo osjetljivoj temi, informaciju nismo željeli pustiti u javnost sve dok je ne potvrdi više neovisnih izvora. Naime, i ranije su u javnost puštane slične spekulacije o nekim drugim hrvatskim časnicima i dužnosnicima, pa se s vremenom pokazalo da se više radilo o dnevno-političkim obračunima, nego o činjenično utemeljnim podacima.

Na više upita izvor blizak i Vladi i Uredu predsjednika potvrdio je kako "ima nešto oko toga" te kako je točno da se govori čak i o Dragi Krpini, što je bilo posvemašnje iznenađenje. Naime, iako je Drago Krpina određeno vrijeme obnašao dužnost načelnika Političke uprave u Ministarstvu obrane, nejasno je bilo kako njega povezati s istragom o ratnim zločinima.
Informacije smo pokušali provjeriti i u Haagu, međutim, iz ureda haaške tužiteljice kratko nam je rečeno: "No comment!".
Nekoliko dana kasnije objavljeno je da je za svibanjskog posjeta haaške tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu hrvatski državni vrh izvješten o istrazi protiv generala Stipetića, Bobetka i Gotovine, te brigadira Krpine i Kosovića i sumnji da su počinili ratni zločin.
Međutim, naša informacija u jednome bitnom elementu razlikuje se od one objavljene u "Globusu". Naime, predmet istrage nije akcija "Oluja", odnosno proboj srpskih linija na području Petrinje i zarobljavanje 21. korpusa srpske vojske, zbog čega je general Stipetić zaslužio status heroja Domovinskog rata, nego operacija u Medačkom džepu u rujnu 1993. Budući da je tada načelnikom Glavnog stožera bio general Bobetko, a general Stipetić na dužnosti pomoćnika načelnika Stožera za borbeni sektor, planirao je i operativno nadzirao provođenje te akcije. Međutim, u samoj akciji ništa nije sporno. Sporna je situacija nastala nakon potpisivanja primirja i zahtjeva međunarodne zajednice da se postrojbe Hrvatske vojske povuku na početne položaje. Dogovoreno primirje 9. rujna 1993. s hrvatske strane potpisao je general Petar Stipetić, a sa srpske general Mile Novaković. Po odlukama tog dokumenta Hrvatska vojska na crte razgraničenja trebala se povući 15. rujna, a povlačenje je dovršeno četiri dana kasnije, u podne 19. rujna 1993.

Istražujući slučaj Medački džep, haaški istražitelji, uz pomoć suradnika u Hrvatskoj, uvjereni su kako je najveći broj civila nestalih u toj operaciji stradao upravo u tom razdoblju. Akcija "Oluja" i sudjelovanje generala Petra Stipetića u njezinu planiranju i operativnom izvođenju nije, prema našim informacijama, predmet istrage koji se tiče današnjeg načelnika Glavnog stožera. Istraga protiv ostalih osumnjičenih za ratne zločine, bez obzira na njezin motiv i političku pozadinu, također je vezana uz akciju Medački džep.
Da se Haag zanima za generala Antu Gotovinu, jednog od najuspješnijih i u javnosti omiljenih ratnih zapovjednika, više je puta objavljivano u hrvatskim medijima. Činjenica je da su mnogi od tih napisa bili plod spekulacija i više su služili obračunima u dnevnopolitičke svrhe — s obzirom na bliskost generala Gotovine s ondašnjim ministrom obrane Šuškom i predsjednikom Tuđmanom — nego kao sumnje temeljene na provjerenim i pouzdanim podacima. Gotovina je s vremenom izgradio imidž oficira i džentlemena kome su podređeni časnici i vojnici u početku znali negodovati, da bi mu na kraju obuke ili po završetku uspješno izvedene akcije zahvaljivali. Iako su ga u javnosti često predstavljali kao pripadnika čvrste struje unutar HV-a koji, uz umirovljenoga generala Zbora Antu Rosu, personificira tzv. hrvatske časnike, koji su u tihom sukobu s časnicima pridošlim iz JNA, u jednom razgovoru će izjaviti: "Moguće je da se neki neuspješni časnici pravdaju takvim izgovorom. Da takav sukob postoji, zar bi Hrvatska vojska mogla izvesti tako briljantne akcije." U nekoliko neformalnih razgovora će priznati da u zapovjedništvu HV-a ima tek nekoliko časnika koji su sposobni pripremiti i zapovjedati složenim vojnim operacijama u kojima sudjeluju pješadija, topništvo, tenkovi, zrakoplovstvo i ratna mornarica i gotovo svi su u Hrvatsku vojsku došli iz JNA.

Za umirovljenoga generala zbora Janka Bobetka, prema informacijama koje posjedujemo, Haag se također zanima zbog slučaja Medački džep. Ovaj put ne spominju se Bobetkova knjiga "Sve moje bitke", ni Maslenica, ni Južni potez, niti akcije Bljesak i Oluja. Ista optužba odnosi se i na Dragu Krpinu, o kome ovdje nije riječ kao jednom od vodećih ljudi HDZ-a, ni o Krpini kao saborskom zastupniku, nego kao nekadašnjem brigadiru Ministarstva obrane. Prema našim saznanjima, tužiteljima u Haagu za oko je zapela jedna fotografija iz rujna 1993. na kojoj, navodno, general Bobetko i brigadir Krpina stoje ispred desetine leševa srpskih pobunjenika (i civila?) stradalih u toj akciji. Tko je snimio spornu fotografiju, kako je nastala i nalazi li se još tko na toj slici s dvojicom visokih hrvatskih časnika, nije nam poznato. Ta fotografija haaškim istražiteljima dovoljan je argument da otvore istragu protiv generala Bobetka i brigadira Krpine.
Zbog akcije Medački džep otvorena je istraga i protiv javnosti malo poznatog Mile Kosovića, jednog od zapovjednika 118. brigade HV-a, postrojbe koja je jednim dijelom sudjelovala u navedenoj akciji. Koja i kolika je njegova odgovornost, tek treba ustvrditi, a dok pišemo ovaj tekst, nije nam poznato što mu se stavlja na dušu, odnosno zbog čega se on optužuje.
Jesu li i u kojoj mjeri s navedenim istragama povezana nedavna iskapanja na području Gospića, također nam nije poznato. Činjenica je, međutim, da se sa slučajem Medački džep ne povezuju hrvatski časnici koji su u ranijim slučajevima sumnjičeni za ratne zločine Tomislav Merčep, Tihomir Orešković i Mirko Norac.