Najavljuje li vukovarska izjava potpredsjednika Sabora Tomca zaokret prema Haagu?

»Kad bi Haaški sud zaista podnio optužnice protiv hrvatskih generala, Hrvatska bi se tome trebala najodlučnije suprotstaviti», ističe Tomac. Pokaže li se, međutim, da su sve te priče o generalima nastale u »našem dvorištu», vrijeme je da se raščisti s onima koji to rade, zaključuje Tomac / Kramarić: »Tomca je mogla ponijeti atmosfera u Vukovaru, ali se s bojim da će se već za nekoliko dana morati reterirati od tog oštrog stajališta«

ZAGREB, 6. kolovoza - Oštrom porukom upućenom u Vukovaru Haaškom sudu da ne dovodi u pitanje hrvatske generale, jer je Hrvatska vodila obrambeni rat, potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac dodatno je podignuo temperaturu, nadovezujući se na prošlotjednu top temu o navodnom podnošenju optužnice protiv generala Petra Stipetića. Nedavno su se u tom kontekstu spominjala imena još nekih hrvatskih generala - Ivana Čermaka, Ante Gotovine i Mirka Norca koje Haaški sud navodno tereti zbog zločina počinjenih tijekom i nakon akcije »Oluja».
Zamjenik glavne tužiteljice Haaškog suda Graham Blewitt za Jutarnji list je pak izjavio da su navodi o istrazi nad Stipetićem, kao i mnogi drugi koji se pojavljuju, samo spekulacije. Blewitt je istaknuo i kako su u žarištu Haaškog suda istrage protiv počinitelja zločina, a zapovjedna se odgovornost procjenjuje vrlo restriktivno. Odnosno, kako tvrdi, bitna je stvarna zapovjedna moć koju su političari i časnici imali nad počiniteljima zločina. Blewitt je potvrdio da je nedavno boravio u Zagrebu radi rješavanja problema dostave dokumenata i pristupa arhivima.
On je izjavio kako je » Hrvatska sada kooperativnija u odnosima s Uredom tužitelja, ali se problemi pristupa arhivima i dostavi dokumenta ne rješavaju dovoljno dobro da se povuče prijava Vijeću sigurnosti«.
U svom razgovoru za Vjesnik Tomac pak ističe kako bi bio sretan da su tvrdnje o tome kako je Stipetić pod istragom Haaškog suda, proizišle iz »hrvatske kuhinje«.
»Ako bi se pokazalo suprotno, odnosno kad bi Haaški sud zaista podnio optužnice protiv hrvatskih generala, Hrvatska bi se tome trebala najodlučnije suprotstaviti», ističe Tomac. Pokaže li se, međutim, da su sve te priče o generalima nastale u »našem dvorištu», vrijeme je da se raščisti s onima koji to rade, zaključuje Tomac.
Potpredsjednik Sabora ističe da bi prioritet Haaškog suda trebali biti organizirani zločini za koje su najodgovorniji političari koji su pokrenuli rat s ciljem etničkog čišćenja i osvajanja teritorija.
Primjer toga je Vukovar, gdje za zločine nad Hrvatima i ostale koji su se suprotstavili srpskoj agresiji nije nitko odgovarao. A i ne samo to, nego je Milošević i dalje bio poželjan partner za pregovore, podsjeća Tomac.
Tomac napominje i da je u Hrvatskoj bilo pojedinačnih, pa i grupnih zločina, čiji počinitelji moraju odgovarati, jer velik zločin ne može opravdati mali. U Bosni i Hercegovini zločine su počinili i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, i od toga se ne može pobjeći.
Svi se ti zločini, međutim, ne mogu se izjednačiti s onima u čijim temeljima je genocid i okupacija tuđeg teritorija. Za te zločine glavni krivac je Milošević, zaključuje Tomac.
Kritike Grahama Blewitta na račun Hrvatske i nedostatka »pune suradnje i ispunjenja obveza« prema Haagu u vezi s dostavom dokumenata i pristupa arhivima, komentirao je i potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić kaže da ne zna što ti arhivi sadrže i je li u njima doista nešto tako kompromitirajuće da ih se ne može dati na uvid Haaškom sudu.
»Ne mislim da ova igra mačke i miša može biti produktivna za Hrvatsku. Jer ako smo potpisali određeni modus i pravila igre u suradnji s Haagom, te koje sve dokumente moramo dostaviti, onda to treba učiniti. Prednost je na našoj strani, jer je Hrvatska bila žrtva, na nju je izvršena agresija i naš je teritorij bio okupiran, ali očito je da nam je kamen oko vrata ta nesretna involviranost u rat u BiH i što se više ti dokumenti otvaraju, čovjek ostaje sve više šokiran«, kaže Kramarić, navodeći primjer razgovora dr. Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Mate Bobana, objavljenog u Feral Tribuneu. Sami puštamo u javnost određene dokumente koji će polarizirati građane, a s druge strane određene dokumente koje traži Haag ne dajemo, komentira Kramarić, a kontraproduktivnim ocjenjuje i »prigodničarski« govor dr. Zdravka Tomca u Vukovaru.
»Meni je jasno da je Tomca mogla ponijeti atmosfera u Vukovaru, ali se s druge strane bojim da će se već za nekoliko dana morati reterirati od tog oštrog stajališta. Trebamo napokon odlučiti što točno želimo i koje su naše pozicije među europskim državama. Jer čitava se naša politika svodi na korak naprijed i dva nazad, dakle sličnije tangu nego ozbiljnoj politici«, zaključio je Kramarić.

Biljan Bašić i Marija Pulić