U Piculinoj križaljci veleposlanika od vijesti tko odlazi jača je ona tko ostaje!

Svakako je najveće iznenađenje ostanak veleposlanika Hidajeta Bišćevića u Moskvi. Njegov odlazak najavljivale su doslovno sve novine i televizija. Isto tako, znakovit je i ostanak Marka Žaje u Parizu kao i Zorana Pičuljana u Pragu /Dio ugovornih diplomata vraća se na funkcije s kojih je došao u Ministarstvo. Neki poput Zdenka Škrabala odlaze u mirovinu / Miomir Žužul, veleposlanik u Washingtonu, nakon 31. listopada nastavlja karijeru kao profesor na sveučilištu u Princetonu, a Janko Vranicani Dobrinović, veleposlanik u hrvatskoj misiji pri Europskoj uniji, također odlazi u mirovinu

ZAGREB, 7. kolovoza - Napokon je riješena i ta enigma, tko odlazi, a tko ostaje na čelu hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu. U ponedjeljak je obznanjena lista, koju je na prijedlog ministra vanjskih poslova Tonina Picule potpisao predsjednik Republike Stjepan Mesić. Iz nje je vidljivo da su novine koje su prošlih tjedana, u nedostatku službenih informacija, često spekulirale s imenima šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava koji će biti razriješeni, većinom dobro nagađale, barem kada je riječ o veleposlanicima.
Međutim, predstavnike medija će sigurno iznenaditi relativno velik broj razriješenih generalnih konzula, jer se iz dobro obaviještenih izvora bliskih Ministarstvu vanjskih poslova moglo čuti kako će veća smjena u generalnim konzulatima biti obavljena potkraj godine. Za isto vrijeme najavljena je i dodatna smjena u hrvatskim veleposlanstvima.
Zanimljivo je obrazloženje za razrješenje diplomatskih predstavnika. Navodi se istek mandata ili približavanje roka isteka mandata, zbog stečenih uvjeta za mirovinu i na temelju potrebe dinamiziranja hrvatske vanjskopolitičke aktivnosti što se povezuje s promjenama unutarnjopolitičkih i gospodarskih okolnosti.
Zapravo, iza te formulacije krije se mnogo jednostavniji razlog - politički. Jednostavno, dio diplomatskih predstavnika ne uživa političko povjerenje vladajuće koalicije. Smjene iz političkih razloga u diplomaciji nisu rijetkost, dapače, normalna su pojava kada je riječ o onim diplomatskim predstavnicima koji su na funkcije došli prije svega zbog bliskosti s nekom političkom opcijom, a ne zbog svoje stručnosti. Tzv. politička imenovanja u diplomaciji normalna su pojava u svim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
Istina, u popisu razriješenih diplomatskih dužnosnika koji je dostavljen novinskim redakcijama ne navodi se izričito razlog razrješenja, ali su navedeni datumi stupanja na dužnost i godine života. Uspoređujući te podatke nameće se zaključak da je od 35 razriješenih veleposlanika i generalnih konzula njih 19 ispunilo trajanje mandata u zemlji u kojoj su dosad bili, ili su stekli uvjete za mirovinu.
Jesu li ostala razrješenja isključivo političke naravi? Na to je teško odgovoriti, a malo je vjerojatno da će više podataka o tome dati i Ured Predsjednika Republike ili samo Ministarstvo vanjskih poslova.
Zanimljivo je također da na popisu razriješenih veleposlanika nisu neka imena s kojima su spekulirale dnevne i tjedne novine pa i Hrvatska televizija.
Svakako je najveće iznenađenje ostanak veleposlanika Hidajeta Bišćevića u Moskvi. Njegov odlazak najavljivale su doslovno sve novine i televizija. Isto tako, znakovit je i ostanak Marka Žaje u Parizu kao i Zorana Pičuljana u Pragu. Naime, mnogi su pretpostavljali da će Pičuljan, koji prema tvrdnjama upućenih, odlično obavlja veleposlaničku dužnost u Pragu, biti povučen zbog toga što se njegovo ime spominjalo u vezi s navodno nezakonito dodijeljenim stambenim kreditima u Ministarstvu vanjskih poslova. Možda najveće iznenađenje je što na listi razriješenih diplomatskih predstavnika nema imena Zvonimira Markovića, čiji je status u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu dosta nejasan. Naime, Markoviću je istekao mandat i na njegovo je mjesto trebao biti imenovan Sergej Morsan, no Beograd nije dao suglasnost za njegovo imenovanje, pa je Marković ostao u dosta neodređenu statusu. On, kažu upućeni, još povremeno dolazi u hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu i, navodno, obavlja dio veleposlaničkih obveza, ali, međunarodno-pravno, Hrvatska ipak u Beogradu nema veleposlanika. .
Iz popisa razriješenih diplomatskih dužnosnika jasno je da je dio njih u stalnom radnom odnosu u Ministarstvu vanjskih poslova, to su karijerni diplomati. Ostali ugovorni diplomati su za posao u Ministarstvu vezani ugovorom na određeni broj godina. Prema informacijama dobivenim u Ministarstvu vanjskih poslova, dio ugovornih diplomata ostaje do daljnjeg u Ministarstvu i njima će najvjerojatnije biti ponuđena nova mjesta i dužnost. Dio ugovornih diplomata vraća se na funkcije s kojih je došao u Ministarstvo. Neki poput Zdenka Škrabala odlaze u mirovinu.
Sigurno je također da će za sve karijerne diplomate u vrlo kratkom vremenu biti nađeno odgovarajuće profesionalno rješenje. To znači da će dio njih određeno vrijeme provesti na dužnostima u Ministarstvu u Hrvatskoj, a dio njih će najvjerojatnije već potkraj godine na druge dužnosti u veleposlanstva i generalne konzulate. Uz Zdenka Škrabala, koji odlazi u mirovinu, zna se sigurna profesionalna sudbina za još dvojicu. Mimomir Žužul, veleposlanik u Washingtonu, nakon 31. listopada nastavlja karijeru kao profesor na sveučilištu u Princetonu, a Janko Vranicani Dobrinović, veleposlanik u hrvatskoj misiji pri Europskoj uniji, također odlazi u mirovinu.