ŠTO SADRŽI RADNA VERZIJA IZMJENA U ZAKONU O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

ZAGREB - Neslužbena licitacija imenima mogućeg državnog odvjetnika traje već gotovo dva mjeseca, od kada je bivši državni odvjetnik Berislav Živković najavio svoju ostavku.

S obzirom da u Županijskom domu HDZ još ima većinu, praktično bi se u rujnu moglo dogoditi da taj dom za državnog odvjetnika predloži osobu svog povjerenja. Bio bi to, međutim, državni odvjetnik kratkog trajanja, jer je odredbu po kojoj Županijski dom daje kandidata za državnog odvjetnika Ustavni sud ukinuo s odgodnim učinkom do 31. listopada ove godine.

S druge pak strane, već u rujnu trebao bi se u saborskoj proceduri naći Nacrt izmjena zakona o državnom odvjetništvu po kojem bi se čelnici državnog odvjetništva birali na posve drukčiji način. Najvjerojatnije će se, stoga, pričekati donošenje izmijenjenog Zakona o državnom odvjetništvu, što znači da se prije listopada ne bi moglo očekivati imenovanje novog državnog odvjetnika.

Prema radnoj verziji izmjena Zakona o državnom odvjetništvu državne odvjetnike, dosadašnje zamjenike državnih odvjetnika, i dalje bi imenovao DSV. Dosadašnji državni odvjetnici, prema radnoj verziji, postaju čelne osobe općinskih i županijskih državnih odvjetništava, a državni odvjetnik RH ubuduće će se zvati glavni državni odvjetnik RH. Čelnike općinskih i županijskih državnih odvjetništava imenovao bi ministar pravosuđa, glavnog državnog odvjetnika Vlada na prijedlog ministra, a sve uz mišljenje kolegija državnog odvjetništva.

Takvo dvojno rješenje nalazi se negdje između sada važećih ustavnih odredbi po kojima DSV imenuje državne odvjetnike i tendencija iz prijedloga za promjenu Ustava, prema kojima bi se državno odvjetništvo odvojilo od sudstva. Državno odvjetništvo, naime, ne spada u neovisnu sudbenu vlast, budući da je samo stranka u postupku u kojem štiti državni, odnosno - javni interes.

Nakon vrlo rastezljive odredbe po kojoj je državnim odvjetnikom mogao postati netko sa šest godina staža u pravosuđu, s 12 godina pravničkog staža nakon položenog pravosudnog ispita iti ugledni pravni stručnjak s 15 godina staža - od kojih Živković nije udovoljavao ni jednom kriteriju - a ipak je imenovan, u radnom nacrtu Ministarstva uvjeti su bitno suženi. Glavnim državnim odvjetnikom mogao bi postati samo netko iz državnog odvjetništva s najmanje 15 godina staža u državnom odvjetništvu. Prema tome, u napredovanju do vrha državnog odvjetništva ne bi bilo drastičnih preskakanja i ubacivanja sa strane, što bi omogućilo veći utjecaj struke na izbor čelnih osoba, a bitno ograničilo uplitanje političara.

Kolegij državnih odvjetnika nije imao značajnijih primjedbi na takve prijedloge iz radne verzije zakona i izrazio je zadovoljstvo što će se tim izmjenama afirmirati'kriteriji struke i profesionalnosti. Budući da se ne zna tko će na koncu imenovati glavnog državnog odvjetnika, ni kakvim će uvjetima kandidat morati udovoljiti, već dvomjesečno isticanje imena budućih državnih odvjetnika u najmanju je ruku preuranjeno. Spada tu i najnovije licitiranje imenom istražnog suca Radovana Ortynskog čije je ime kao ovovremenog hrvatskog Eliota Nessa u javnost lansirao predsjednik HSLS-a Dražen Budiša.

Naime, ako se prihvati rješenje iz radne verzije Zakona o odvjetništvu, Ortynski uopće ne bi mogao biti glavni državni odvjetnik jer niti je u državnom odvjetništvu, niti je u njemu skupio 15 godina staža. Odustajući od svog principijelnog stajališta da sve javne funkcije trebaju na natječaj, u slučaju Ortynskog Budiša se malo zaletio. Gotova opća načelna suglasnost oko tog imena mogla bi puknuti kao mjehur od sapunice zbog formalno-pravnih razloga, osim ako se zakoni ponovno budu prilagođavali prema poželjnim imenima.

I nije prvi put da političari, i ne samo oni, licitiraju imenima, bilo da ih glorificiraju ili diskvalificiraju: Oni time nepotrebno troše ljude, a zbog malog političkog utrška.

Gordana GRBIĆ