Svakoga mjeseca 160.000 radnika u Hrvatskoj ne dobije niti jednu kunu!

Od lanjskog do ovogodišnjeg lipnja plaće su nominalno porasle za 11,7 posto, a realno za 5,8 posto/ Prevedeno u razumljive brojke, radnik je u lipnju u prosjeku dobio 344 kuna veću plaću nego lani/ Čak 4,9 posto zaposlenih prima plaću nižu od 1.500 kuna/ Veći prosjek plaća od državnog imaju Grad Zagreb i Zadarska županija, a najniže prosječne plaće, 2.504 kuna, primaju radnici u Međimurju/ Plaće niže od prosječnih primili zaposleni u graditeljstvu, ribarstvu, trgovini, hotelima, restoranima i prerađivačkoj industriji/ Zaposleni u financijskom posredovanju zaradili najviše prosječne plaće

ZAGREB, 8. kolovoza - Prema najnovijim podacima Zavoda za platni promet, prosječna neto plaća u lipnju iznosila je 3.279 kuna. U tijeku godine dana, od lanjskoga do ovogodišnjega lipnja plaće su nominalno porasle za 11,7 posto, a realno za 5,8 posto.
Prevedeno u razumljive brojke, hrvatski je radnik ovogodišnjega lipnja u prosjeku dobio 344 kuna veću plaću nego prošle godine, a od siječnja, odnosno od dolaska nove vlasti, plaće su u prosjeku veće za 227 kuna.
Plaće su, dakako, povećane onim radnicima koji ih redovito i primaju. A takvih je radnika sve manje, jer svakoga mjeseca oko 160.000 radnika ne dobije niti jednu kunu. Najveći broj radnika, čije su plaće koliko-toliko redovite, vrte se oko prosjeka.
Još čak 4,9 posto zaposlenih prima manju plaću od 1.500 kuna. Plaću od 1.500 do 3.000 kuna prima 38,8 zaposlenih, a najveći broj radnika, njih 56,3 posto, ima plaću iznad 3.000 kuna. Među njima, više od 5.000 kuna prima samo 6,6 posto sretnika u državi.
Raspon lipanjskih plaća kretao se od 2.240 kuna u ribarstvu, pa do 5.204 kune koliko su prosječno primali zaposleni u financijskome posredovanju. Zamjetne su razlike u rastu plaća prema područjima privređivanja. Tako je prosječna plaća u sedam djelatnosti niža od prosječne u državi, primjerice u graditeljstvu, ribarstvu, trgovini, hotelima i restoranima, prerađivačkoj industriji.
Veći prosjek plaća od državnoga imaju Grad Zagreb i Zadarska županija, a najniže prosječne plaće - 2.504 kuna - primaju radnici u Međimurskoj županiji.
Plaće su u prvome polugodištu i nominalno i realno rasle, premda je bilo i mjesečnih blagih padova.
Prema podacima Zavoda za platni promet, za razdoblje od šest ovogodišnjih mjeseci za neto plaće u državi isplaćene su 17,2 milijarde kuna. U tome je razdoblju za neto plaće isplaćeno 7,8 posto više novca nego li u prošlogodišnjemu polugodištu. Kako su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci troškovi života porasli samo 4,3 posto, masa neto plaća realno je porasla za 3,4 posto.
Zbog stalnoga rasta plaća može se očekivati da će Vlada Ivice Račana na jesen, kada se nastavljaju pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i kada se priprema trogodišnji državni proračun, pritisnuti sindikate upravo oko politike plaća.
Ova je Vlada već na samome početku svoga mandata najavila okvirni smjer politike plaća, koje ne bi smjele rasti brže od rasta bruto domaćega proizvoda, pa će se vjerojatno na jesen suočiti i s plaćama u državnim i javnim poduzećima za koje je još proljetos najavljivala smanjivanje za pet posto.
Međutim, pitanje je kako će to i izvesti, s obzirom na to da je u većini javnih i većih državnih poduzeća obvezuju kolektivni ugovori.
Osim generalne politike zauzdavanja plaća (tamo gdje ih ima) u državnomr sektoru, otvaranjem niza stečajeva ovoga ljeta Račanova Vlada pomalo rješava probleme neisplate plaća. U tvrtkama koje su već osuđene na stečaj, problem će nestati jednostavno, jer će se radnici preseliti na zavode za zapošljavanje i primati mizernu naknadu za nezaposlene (do 900 kuna). U onim tvrtkama gdje je stečaj za sada odgođen, Vlada je zajamčila barem isplatu minimalnih 1.700 kuna.
Što čeka ostale zaposlene? Radnici u privatnim tvrtkama primat će onoliko koliko kaže gazda, ali ne bi smjeli manje od 1.700 kuna. Tako gdje postoje kolektivni ugovori, malo će koji poslodavac zbog visokih troškova rada pristati na povećanje plaća.
Vjerojatno će već u rujnu započeti novi pregovori između Vlade i sindikata javnih i državnih službi. Javnim i državnim službenicima proljetos su, nakon sporazuma Vlade i sindikata, plaće smanjene za pet posto, ali uz obvezu Vlade da plaće u javnim i državnim službama do 1. studenoga uskladi s rastom plaća u javnim i državnim poduzećima.

Ljubinka Marković