Ustavna nadmudrivanja

Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić izrazio je u petak očekivanje da će ustavne promjene biti prihvaćene do kraja studenoga.
Mesićeva radna skupina za promjene Ustava, poznato je, prije nekoliko je mjeseci izradila podlogu ustavnih promjena, koje se temelje na promjeni polupredsjedničkog u parlamentarni sustav. Tu su podlogu »razradila« šestorica, te se njen prijedlog ustavnih promjena većim dijelom podudara s onim Mesićeve skupine.
Izuzetak je Županijski dom, protiv čijeg su ostanka bezrezervno gotovo svi članovi Mesićeve grupe. Njihov se glavni prigovor tiče toga da je njegovo zadržavanje preskupo, da nije opravdao svoje postojanje, kao i to da hrvatska parlamentarna tradicija ne poznaje dvodomni parlament.
No šestorica uopće nisu spremna odustati od zadržavanja Županijskog doma. Nisu rijetka mišljenja da je pravi razlog tomu što time žele osigurati mjesta za udomljavanje stranačkih aktivista. No šestorica tvrde da se kroz Županijski dom želi osigurati predstavljanje lokalne i regionalne samouprave. Zbog toga je tom domu namijenila ulogu da ravnopravno sa Zastupničkim odlučuje o donošenju zakona kojima se uređuju ovlasti i financiranje lokalne jedinica lokalne i regionalne samouprave. No mogu se čuti i tvrdnje da su time šestorica »okrenula pilu naopako». Naime, Županijskom domu namjenjuje se uloga središnjeg tijela lokalne i regionalne samouprave, iako se još ne zna kako će ta samouprava izgledati, jer zakona koji bi to trebao odrediti nema ni na vidiku.
Ako se izuzme pitanje opstanka Županijskog doma, središnja točka ustavnih promjena je promjena ovlasti predsjednika Republike. Oko toga, unatoč nekim pomirljivim Mesićevim i Račanovim izjavama, nisu isključene nesuglasice. Pritom, za oba kraka izvršne vlasti, Mesićevu i Račanovu, samorazumljivo da će Vlada ubuduće odgovarati isključivo parlamentu, a ne i predsjedniku Republike.
No uočljivo je da su šestorica Vladi namijenila vrlo široke ovlasti, te bi Vlada, među ostalim, trebala voditi vanjsku i unutarnju politiku, nadzirati tajne službe, brinuti za gospodarstvo.
Već je bilo nagovještaja da niti predsjednik, ni Vlada neće olako odustati od nadzora nad tajnim službama. Šestorica predlažu da tajne službe treba kontrolirati Vlada, dok bi predsjedniku preostao nadzor nad vojnim obavještajnim službama. Predsjednik Republike također bi u nekim svojim ovlastima bio ograničen supotpisom premijera. Predviđa se još niz promjena, i to u ovlastima Sabora, Ustavnog suda, a nije zaobiđeno ni pravosuđe, koje na jesen očekuju i zakonske promjene. Velika novost je i što šestorica predlažu da bi predsjednik Republike mogao sastaviti privremenu nestranačku vladu u slučaju da dva puta propadnu pokušaji sastavljanja Vlade. U tom slučaju, predsjednik bi neodgodivo morao raspisati prijevremene izbore za Zastupnički dom.
No o tome što šestorica zaista smjeraju s promjenama Ustava, još je u sferi nagađanja. Iako, naime, u javnosti kruži pomno razrađen prijedlog nacrta ustavnih promjena, može se samo pretpostaviti da je on »šestorkin«, jer ništa ne upućuje na to da je smućkan u njihovu »laboratoriju». Uglavnom, deseci političara, pravnika i predstavnika sindikalnih i udruga za zaštitu ljudskih prava, trebali bi potkraj kolovoza raspravljati o tom, uvjetno rečeno, »šestorkinu tekstu« na sjednici saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Koliko će se nacrt ustavnih promjena za čiju je izradu zadužen taj odbor na čelu s Matom Arlovićem, poklopiti s ovim, polufantomskim nacrtom šestorice, ostaje enigma.