Vruća jesen Vlade RH - Od promjene Ustava do proračuna za 2003. godinu

Premda ne zasjeda, Vlada odnosno ministarstva moraju raditi punom parom zbog brojnih zakonskih prijedloga i reformi ulazak kojih u saborsku proceduru slijedi ujesen/Reforme zdravstva, školstva, energetike, poljoprivrede samo su dio priče/ Troškovi reformi procjenjuju se na 20 milijardi kuna

ZAGREB, 13. kolovoza - Iako je trenutno, kad je o sjednicama Vlade riječ, ljetna stanka, a premijer je svoj boravak u SAD produžio iz privatnih razloga, Vlada mora raditi punom parom. Jesenski su rokovi blizu, a pripremni posao za vlastite i sjednice Sabora iznimno je opsežan. Ono što Vlada mora pripremiti za jesen, mnogi bi se složili, inače se radi i koju godinu. No, vremena nema.
Osnova dijela reformi su ustavne promjene i tom je dijelu bila posvećena pažnja javnosti. Inicijativa za pristupanje ustavnim promjenama prošla je kroz parlament i sada treba pripremiti konkretan tekst izmjena kako bi na prvoj jesenskoj sjednici Sabora mogla početi procedura izmjene Ustava. No u tom dijelu najveći je posao već obavljen i za jesen treba pripremiti i odraditi tehnički dio posla.
Iako nije izravno vezan uz Vladu, već ga je ona samo inicirala i imenovala vicepremijera dr. Gorana Granića za glavnog koordinatora sa stručnom skupinom, ujesen bi trebao biti dovršen i prvi krug priprema cjelovitog Koncepta razvitka Hrvatske. Taj koncept pripremaju eminentni stručnjaci koji su svaki za svoje područje morali sastaviti ekipu i pripremiti osnovne pravce nužnih promjena i strateških odrednica u ukupnom razvoju države. Na temelju takvih parcijalnih koncepcija kreirala bi se jedinstvena, a iz toga bi Vlada mogla pripremiti legislativnu podlogu i infrastrukturno se pripremiti za promjene koje bi državu usmjerile u novom razvojnom pravcu. Vlada, pak, čekajući takav jedinstveni razvojni koncept, mora pripremati promjene u skladu s vlastitim Programom rada.
Tako se za jesen priprema i novi sustav lokalne uprave i samouprave, koji u osnovi nosi ideju decentralizacije državne uprave. Veća odgovornost, ali i veća autonomnost bila bi usmjerena na niže jedinice uprave. Za to treba prenijeti ovlasti, ali i novac. S druge strane, takve jedinice državne uprave na nižim razinama i s više novca imale bi i veću odgovornost i osjetno više posla, što bi središnjoj državi ostavilo više vremena za razvojne planove i održavanje glavnog pravca državnog razvitka.
Pred Vladom je do jeseni i golem posao priprema za nekoliko važnih reformi u koje se upustila ili se tek mora upustiti. Tu je svakako, među bitnijima, reforma zdravstvenog sustava (uz dosadašnja ulaganja i novac uložen u sanaciju zdravstva procjenjuje se da bi reformski trošak iznosio 1,6 milijardi kuna uz veću osobnu participaciju osiguranika). Najavljivana je i reforma školstva, pa i za to treba pripremiti temeljite dokumente za raspravu i provedbu same reforme. Ona bi, prema procjenama, državu mogla stajati dodatnih osam milijardi kuna.
Za jesen se očekuje i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a ako plodno tlo pronađu ideje da se dio PDV-a na prehrambene proizvode, carina na prehrambene i poljoprivredne proizvode te poljoprivrednih renti... usmjeri u razvoj i restrukturiranje te djelatnosti kroz određeni »poljoprivredni proračun«, trebat će mijenjati i još pokoji propis. Prema nekim prijedlozima, novi razvojni smjer u agraru vidi jačanje velikih kombinata koji brže mogu prihvatiti nove tehnologije, još uvijek imaju veću količinu zemlje pod sobom, i to objedinjenu, što je u modernoj poljoprivredi izuzetno bitan razvojni preduvjet. Jačanje malih gospodarstava također je predviđeno i više nego poželjno, ali realno gledajući teško je očekivati da će mala gospodarstva u kraćem roku moći doći do većih površina zemlje za obradu.
Velik i prevelik posao očekuje se u pripremi reforme energetike: restrukturiranje HEP-a i Ine, pripreme za privatizaciju te priprema liberalizacije energetskog tržišta kako u dijelu proizvodnje, prijenosa i distribucije te prodaje energije. Na to nas upućuju svjetski trendovi, preporuke Europske unije, ali i u praksi primijećene vlastite potrebe za energijom. Za jesen se očekuju i daljnji koraci i odluke vezano uz drugi krug privatizacije Hrvatskih telekomunikacija. Proračun očekuje sredstva od privatizacije državnih poduzeća, a realizacija planiranoga je osjetno slabija. Osim toga, državi se žuri pripremiti privatizaciju i rješavanje statusa tvrtki kojih dionice ima u vlasništvu i zbog činjenice da tvrtke u njenom portfelju rade oko dva milijuna kuna dnevnog gubitka. To treba razriješiti što prije, a sredstva utrošena za sanaciju usmjeriti u razvoj gospodarstva. Sve to zahtijeva i donošenje novog Zakona o stečaju, koji je Vlada predložila, a Sabor poslao na doradu.
Iako je mirovinska reforma odgođena, i za nju se treba dobro pripremiti. Kako logistički tako i materijalno jer se procjenjuje da bi trošak reforme u drugom i trećem stupu trebao iznositi oko osam milijardi kuna. Sve zajedno, trenutne procjene o koštanju reformi koje država mora poduzeti kreću se oko 20 milijardi kuna, što je gotovo polovina jednogodišnjega proračuna. Od izuzetne je važnosti stoga, a i to se očekuje ujesen, prijedlog proračuna za iduću godinu, ali i za dvije godine koje slijede, 2002. i 2003.
Mediji najavljuju i rekonstrukciju Vlade, o čemu se također sada mora voditi računa jer vruće ljeto naslijedit će i vruća i naporna jesen. Oni koji ostaju morali bi, sportskim rječnikom rečeno, uza sav nabrojeni posao, odraditi i pojačane fizičke pripreme jer realizacija ovoga što se sad priprema mora početi paralelno s donošenjem legislativne podloge.