ZAGREB - Mnogi političari iz vladajuće koalicije počeli su neslužbeno predlagati da šestorka uspori reformu lokalne samouprave. Oni traže da koalicija privremeno odustane od uvođenja regija, odnosno od promjene granica županija i od ukidanja prekobrojnih općina u Hrvatskoj, jer bi to moglo pogoršati njezine izglede na redovitim lokalnim izborima koji će se, zajedno s izborima za Županijski dom Sabora, održati u proljeće sljedeće godine.

Prije izbora šestoročlana koalicija najavila je reformu lokalne samouprave u zemlji, od čega neće odustati. No, dok jedan dio vladajuće koalicije traži što bržu reformu, drugi dio u posljednje vrijeme sve češće upozorava da bi promjenu administrativnih granica ili statusa više od 500 općina, gradova i županija u Hrvatskoj, trebalo provesti tek nakon proljetnih izbora 2001. godine. “Takve stvari u pravilu se ne rade uoči izbora, nego nakon njih, jer je riječ o mjerama koje se dijelu birača vjerojatno neće svidjeti”, rekao je ovih dana našem listu visoki dužnosnik iz SDP-a koji nije želio biti imenovan.

To, naravno, ne znači da bi šestorka kratkoročno trebala odustati od onih promjena u ustrojstvu lokalne samouprave koje bi značile decentralizaciju države. Vladajuća koalicija trebala bi, prema mišljenju našeg sugovornika, do idućeg proljeća zapravo odustati od promjena granica jedinica lokalne samouprave, a pogotovo od ukidanja općina, jer bi takav potez šestorki mogao nanijeti izbornu štetu koju bi za svoj račun iskoristila oporba.

Istina, uoči prvih lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj, održanih 7. veljače 1993. godine, HDZ se upustio u promjenu ustrojstva lokalne samouprave, ali je unatoč tome požnjeo izborni uspjeh. Budući da je bivša vladajuća stranka tada učetverostručila broj općina u Hrvatskoj, većina građana primila je to s odobravanjem. Sada su se pokazale negativne strane tog koraka, jer se mnoge općine ni približno ne mogu same financirati, pa bi dio njih trebalo ukinuti - što je nedavno predložila potpredsjednica Vlade Željka Antunović. No, žestoka negativna reakcija iz dijela javnosti na njezin prijedlog signalizirao je strankama šestorke da to neće ići lako.

Vladajuća koalicija ima barem još dva razloga zbog kojih bi trebala oprezno postupno pristupiti reformi lokalne samouprave. Jedan od njih je taj što bi nagle promjene mogle prouzročiti zbrku na nižim razinama vlasti, a drugi je opasnost od sukoba među samim strankama vladajuće koalicije. Već i nedavni prijedlog IDS-a o ustrojavanju pet regija u Hrvatskoj, primjerice, nije naišao na oduševljenje kod mnogih političkih čimbenika. S druge strane, IDS-u se nije svidio prijedlog iz SDP-a da Istra bude subregija u sklopu regije koja bi obuhvaćala Rijeku, Kvarner i Gorski kotar.

Unatoč tome što vladajućoj koaliciji nije politički oportuno brzati u reformu lokalne samouprave, ta činjenica ne bi trebala imati nikakva utjecaja na predvideni tijek ustavnih promjena, koje trebaju biti okončane na jesen. Predloženim tezama za promjenu Ustava predvida se širok okvir za preustroj lokalne samouprave. No, sadržaj te reforme, pogotovo administrativno razgraničenje, može se raspraviti i provesti naknadno uz pomoć zakona, postupnim i promišljenim potezima koji bi trebali vrijediti dulje razdoblje, a ne samo tijekom mandata jedne vladajuće ekipe.

Branko PODGORNIK