Netko je od ključnih ljudi lagao! - izjavio je u četvrtak probuđeni predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. Nakon što je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša u tjedniku “Globus” ovoga tjedna ponovio svoje ranije izrečene tvrdnje da se Haaški sud zanima za generala Petra Stipetića, odnosno njegovu ulogu u “Oluji”, pojasnivši kako mu je to potvrdio i sam Ivica Račan u telefonskom razgovoru 4. kolovoza ove godine, postalo je više nego jasno da “slučaj Stipetić” ipak nije domaća politička podvala, kako su je neki brzopleto okarakterizirali, nego prvorazredan politički skandal koji nam je doduše podvalila glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte, (obvezavši Mesića i Račana na šutnju o njihovom posljednjem razgovoru), a koju su kasnije dodatno samo začinili predsjednik države, premijer i ministar pravosuđa zatajivši je od javnosti, ali što je još gore i od “glavnog aktera” cijele priče - generala Stipetića i od svojih koalicijskih partnera.

Sada je više nego jasno da je netko lagao. Međutim, dio medija još uvijek nije spreman priznati i tko. Pa iako je sve izvjesnije da su to bila dva najodgovornija čovjeka u državi, odgovornost što je slučaj Stipetić dobio neželjeni publicitet, u dijelu medija uporno se želi prebaciti na Budišina leđa, jer je on navodno cijelu priču pustio u javnost i na taj način “nanio neprocjenjivu štetu Stipetiću, Hrvatskoj vojsci i međunarodnom ugledu Hrvatske” (?!). Pa kada već poluslužbene informacije o optužnicama protiv hrvatskih generala koje mjesecima kruže političkim hodnicima nisu bile dostatne za otrježnjenje glede suradnje s Haagom, onda je dobro da se oko Stipetića na kraju digla tolika prašina. Jer...

Nova je hrvatska vlast haaškom tužiteljstvu dala velik broj dokumenata koje ono već dugo “potražuje” od Hrvatske. Međutim, jedan ispunjen zahtjev povlačio je za sobom sljedeći i tako se na kraju došlo, nakon istrage o navodnim hrvatskim zločinima iz 1991. godine (u Pakracu i Gospiću) i do 1995., odnosno vojno-redarstvenih operacija “Bljesak” i “Oluja”. Prvotno nitko u Hrvatskoj nije reagirao kada su se na listi interesenata haaških tužitelja našli generali Gotovina, Norac i Čermak, a nakon njih čak još devet hrvatskih generala zapovjednika u “Bljesku” i “Oluji”. Međutim, onoga trenutka kada se Stipetićevo ime pojavilo na medijskim “optužnicama”, svima u Hrvatskoj je postalo jasno kako Haag neće imati milosti, odnosno kako kroz “zapovjednu odgovornost” na optuženičku klupu mogu dovesti gotovo svakog hrvatskog časnika. Svojevrsno otrježnjenje službene politike moglo se iščitati iz nekih posljednih javnih komentara najviših državnih dužnosnika o budućoj suradnji RH i Haaškog tribunala, poput onih Gorana Granića u Kninu ili Zdravka Tomca u Vukovaru za Dan domovinske zahvalnosti. Međutim, takva zakasnjela reakcija može imati upravo suprotan učinak, posebice stoga što je nova hrvatska vlast prije tri mjeseca donijela Deklaraciju o (bezuvjetnoj) suradnji sa Sudom u Den Haagu. U Uredu Haaškog suda u Zagrebu uporno ponavljaju tu formulaciju: “RH se obvezala na suradnju, pa iako Sud nije u potpunosti zadovoljan trenutačnom suradnjom, poglavito oko predaje dokumenata vezanih za “Oluju”, RH nema alternative kada je suradnja u pitanju”. Ali o Stipetiću i eventualnim optužnicama protiv hrvatskih generala ostaje i dalje “no comment”, što samo potvrđuje sumnju da u posljednjim političko-medijskim spekulacijama, na žalost, ima i dosta istine.

Tom međunarodnom aspektu problema u ovom trenutku hrvatska vlast ipak ne mora pridavati preveliko značenje, jer su prvi politički poeni uzeti, a s obzirom na to koliko je i kako prošla vlast “veslala” Haag i međunarodnu zajednicu, sadašnja još ima podosta velik kredit. Međutim, na unutarnjem planu Haag i Stipetić prijete ozbiljnom sukobu unutar vladajućih struktura. Iako je predsjednik Stipe Mesić nakon povratka iz SAD-a na HRT-u tvrdio da šestorka mora ostati zajedno jer “Hrvatska trenutačno nema političku alternativu”, sve su vidljivije pukotine koje je otvorio skandal sa Stipetićem. I dok Tomčić neuspješno pokušava sazvati najviše državne dužnosnike na sastanak na kojem bi se stvari istjerale na čistac, a ideesovci Jakovčić i Kajin sve glasnije najavljuju izlazak IDS-a iz Vlade, sam je Budiša ovoga tjedna priznao kako će vrlo teško opet moći sjesti za stol s onima koji su zatajili Stipetića, ali i onima koji su u njemu prepoznali “krivca za sve”.

Sastanak državnog vrha, navodno, mogao bi se dogoditi početkom sljedećega tjedna, a narušene partnerske odnose SDP i HSLS bi trebali izgladiti na međustranačkom summitu krajem kolovoza. Međutim, pravo je pitanje ima li među svim strankama šetorke uopće volje za velikom pomirbom, posebno nakon što su između pojedinaca pale teške riječi i optužbe. Odnosno hoće li SDP i njihov prvi čovjek ulaziti u nove kompromise ili će iskoristiti sadašnju situaciju za konačni obračun s koalicijskim partnerima i prije nego su to planirali. Naime, u političkim kuloarima posljednjih se dana već prave nova kadrovska rješenja koja navodno i neće čekati “redovitu” rekonstrukciju na jesen, nego će se dogoditi već početkom rujna, ovisno o rezultatima međustranačkog sastanka HSLS-a i SDP-a. Budući da u kompromis nakon svega malo tko još vjeruje, predviđanja o kratkom vijeku ove Račanove vlade, tako su sve izvjesnija.