Jutarnji list: 21. 8. 2000.

SLUČAJ STIPETlĆ Unutar koalicije očita su različita stajališta o suradnji sa Sudom u Haagu

Iz afere Stipetić ne mogu izaći svi čisti

Ako je istinita Budišina tvrdnja da je Vlada, i to njezin SDP-ov dio, prikrivala istragu nad generalom Stipetićem, da o tome ništa nisu znali ostali bitni državni dužnosnici niti koalicijski partneri te da je navodna Račanova diplomatska akcija propala, onda se pred vladajuću koaliciju nužno postavlja pitanje vodi li Račan dvostruku politiku

Piše: Edita Vlahović

Da je "slučaj Stipetić" prvorazredni politički skandal, sada su uvjereni već i oni političari koji su do prije neki dan smatrali da su tu aferu mediji ako ne izmislili, a onda svakako prenapuhali.

U javnost je ona izbila početkom kolovoza, ali se čini da se cijela stvar zakuhavala mjesecima prije.

Osnovne gabarite problema iscrtao je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, izjavivši da ili je riječ o tome da Račan i Mesić prikrivaju podatake ili je riječ o aferi zaletavanja Dražena Budiše. Nakon ovoga, zaključuje Tomčić, svi ne mogu ostati čisti. Dakle, tko je lagao, jedan je dio problema. Osim toga, afera Stipetić ponovno je otvorila i pitanje funkcioniranja koalicije šestorice i njezine sposobnosti da ostvari program za koji je dobila mandat. I na kraju, ne manje važno, pokazalo se da šestorica nemaju jedinstveno stajalište o suradnji s Haagom.

Podsjetimo se, dakle, kako je počela ta afera. Globus 4. kolovoza objavljuje da je haaška tužiteljica Carla Del Ponte potkraj svibnja ove godine Banske i Predsjedničke dvore izvijestila da njezino tužiteljstvo već nekoliko mjeseci vodi istragu i nad generalom Petrom Stipetićem.

Vladin Ured za odnose s javnošću 7. kolovoza priopćio je, međutim, da u Vladi nema informacija o tome da Sud u Den Haagu provodi istragu, a još manje da podiže optužnicu protiv generala Stipetića. Dražen Budiša istog je dana potvrdio Globusovu informaciju, kazavši da je Carla Del Ponte rekla državnom vrhu da je general Stipetić pod istragom Haaga, a njegove izjave dan poslije ponovno demantiraju i Mesić i Račan.

- Haaški sud vodi neke istražne postupke jer je zato osnovan. Kakve vodi trenutačno, ne znam i nemam spoznaja da su one usmjerene prema podizanju optužnica - izjavio je tog dana premijer.

Dražen Budiša u najnovijem broju Globusa (18. kolovoza) otkriva, međutim, da je s Račanom o toj temi telefonski razgovarao 4. kolovoza, te da mu je premijer potvrdio da je istina da je Carla Del Ponte spominjala generala Stipetića u razgovoru s njim, s predsjednikom države i s ministrom pravosuđa Ivaniševićem kao mogućeg osumnjičenog. Budiša je time optužio Račana da je lagao. Zanimljivoje da je predsjednik HSLS-a u najnovijem istupu počeo praviti razliku između novodne optužnice, istrage i osumnjičenosti.

U istom broju Globusa Račan je izjavio da je točno da je Draženu Budiši kazao da Haaški sud vodi najrazličitije istrage, "a to znači i o ljudima koji bi, možda, mogli biti odgovorni za počinjene zločine, te da demokratska hrvatska država i sama želi da odgovaraju stvarni počinetelji zločina, a ne oni koji ih nisu počinili".

Budiša je u tom intervjuu pokušao, među ostalim i "opravdati" Račana, izjavivši da je premijer bio duboko uvjeren kako informacija o zainteresiranosti Haaga za generala Stipetića treba ostati u "onom krugu koji je s tim bio upoznat".

Ako je istinita Budišina tvrdnja da je Vlada, i to njezin SDP-ov dio, prikrivala istragu nad generalom Stipetićem, da o tome ništa nisu znali ostali bitni državni dužnosnici niti koalacijski partneri, te da je navodna Račanova diplomatska akcija propala, onda se pred vladajuću koaliciju nužno postavlja pitanje vodi li Račan dvostruku politiku. Ako, pak, Budišine tvrdnje nisu istinite, onda će svakako morati suočiti s gubljenjem vlastite političke vjerodostojnosti.

Pitanje suradnje s Haagom pred šestoricom postavilo se vrlo brzo nakon njihova preuzimanja vlasti. Haaška tužiteljica Carla Del Ponte početkom travnja prvi put se u Zagrebu sastala s Mesićem, Račanom i Ivaniševićem te izjavila da očekuje ispunjenje svih zahtjeva vezanih uz dokumente koji se tiču Bljeska i Oluje. Tom je prilikom Carla Del Ponte hrvatskoj javnosti potvrdila da je dosadašnja istraga pokazala kako odgovornost za zločine seže u hrvatski vrh.

I Del Ponte i njezin zamjenik Blewitt vrlo jasno su rekli da je tužiteljstvo vodilo istragu oko bivšeg predsjednika Tuđmana, da je on bio jedan u grupi osumnjičenih koje istražuju zbog zločina koje su Hrvati počinili u Hrvatskoj, da će ta saznanja koristiti u nekom budućem suđenju.

Javnost očekuje odgovore, ne samo zato što (napokon) želi saznati istinu o (ne)zainteresiranosti haaškog tužiteljstva za generala Stipetića, nego želi znati tko od čelnika nove vlasti prikriva, podmeće, prešućuje i iskrivljuje informacije, dakle provodi politiku sličnu onu kojoj je 3. siječnja rečeno - mislilo se - zbogom.