Povlačenjem iz Predsjedništva BiH, Izetbegović predaje mjesto SDP-ovcu Zlatku Lagumdžiji?

Zbivanja na političkoj sceni BiH zadnjih mjeseci, prije svega raspad Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH, u kojoj je SDA vodio glavnu riječ, upućuju na zaključak da će se pri izboru Izetbegovićeva nasljednika u Zastupničkom domu na jednoj strani naći zastupnici SDA, a na drugoj svi ostali bošnjački zastupnici, pa kandidat SDP-a može proći i u slučaju da SDA bude relativni pobjednik parlamentarnih izbora

Alija Izetbegović bi najradije ostao u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i nakon 12. listopada, ali ipak neće - kako su ovih dana špekulirali u sarajevskom tisku - povući odluku o povlačenju. Podsjetimo: Izetbegović je početkom lipnja objavio da će se povući iz Predsjedsjedništva BiH kad istekne njegov osmomjesečni mandat predsjedavajućeg, dakle 12. listopada, dvije godine prije isteka četverogodišnjeg mandata, navodeći kao glavni razlog svoje godine i zdravstvenno stanje (»Posao člana Predsjedništva u ovim uvjetima zahtijeva fizičku i nervnu kondiciju koju više ne posjedujem«, rekao je) te »neprincipijelno ponašanje međunarodne zajednice«.
Budući da se najava Izetbegovićeva povlačenja dogodila u svojevrsnom pravnom vakuumu, tj. u okolnostima kad BiH još nije imala (nema ga ni danas) izbornog zakona, a ni nekog drugog propisa kojim je utvrđen način popune Predsjedništva BiH u slučaju da se jedan njegov član povuče ili iz drugog razloga bude trajno spriječen obavljati dužnost, od početka lipnja do danas politička scena u BiH u znaku je svojevrsnog nadmetanja međunarodnih institucija i nadležnih tijela BiH, jer i jedni i drugi nastoje nametnuti svoja pravila za izbor Izetbegovićeva nasljednika. I jedni i drugi su, pri tome, od početka suglasni da se novi član Predsjedništva bira u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i to tako da ga biraju zastupnici onog konstitutivnog naroda kojemu pripada i upražnjeno mjesto u Predsjedništvu BiH, s tim da ga nakon izbora moraju potvrditi i zastupnici iz reda dotičnog konstitutivnog naroda u Dom naroda.
Preraspodjela snaga
No, Izetbegovićev najavljeni odlazak iz Predsjedništva praktički se podudario - razmak je svega 29 dana - s parlamentarnim izborima u BiH, čime se otvorila mogućnost da se autor pravila o nasljeđivanju odluči između dviju mogućnosti - hoće li novog člana Predsjedništva BiH birati stari ili novi saziv Parlamentarne skupštine. S obzirom na procjene da će parlamentarni izbori dovesti do bitne preraspodjele snaga na političkoj sceni, naravno u korist sadašnjih oporbenih stranaka, Izetbegović i njegova Stranka demokratske akcije pokušali su na svaki način »progurati« rješenje po kome bi se popuna Predsjedništva BiH obavila prije konstituiranja novog saziva Parlamentarne skupštine. U skladu s tim, sročen je zakonski prijedlog, koji je po kratkom postupku prihvaćen u Predsjedništvu BiH te u oba parlamentarna doma. Njegovom primjenom, Izetbegovića bi naslijedio sadašnji potpredsjednik Zastupničkog doma Halid Genjac.
Praktički istodobno, privremeno izborno povjerenstvo, koje djeluje u okrilju Misije OESS-a, sročilo je izborna pravila po kojima bi, u konkretnim okolnostima, popunu Predsjedništva obavio novi saziv parlamenta, a nadležna tijela međunarodne zajednice, Ured visokog predstavnika i Misija OESS-a tim su pravilima dala prednost u odnosu na spomenuti zakon, uz objašnjenje da zakon odudara od uobičajene demokratske prakse.
Time je izbor Izetbegovićeva nasljednika postao u najmanju ruku neizvjestan, a neki analitičari u BiH skloni su tvrditi da, primjenom tih pravila, Izetbegović povlačenjem praktično predaje svoje mjesto u Predsjedništvu BiH Zlatku Lagumdžiji, predsjedniku SDP-a BiH. Suočen s tim predviđanjima, Izetbegović je navodno razmišljao o tome da odustane od povlačenja, tj. da ostane u Predsjedništvu BiH i nakon 12. listopada. Opovrgavajući te špekulacije, Izetbegović je u intervjuu Dnevnom avazu rekao: »Nisam odustao, povlačim se kao što sam najavio, mada bih u ovakvoj situaciji, kada se međunarodna zajednica poigrava sa bošnjačkim nacionalnim interesima, da ikako mogu, promijenio odluku i ostao na funkciji.
Prednost SDP-u
Razlog za moje povlačenje - prije svega moje zdravstveno stanje - nije se popravilo. Ovo što se radi moglo ga je samo pogoršati«.
Kad se vidjelo da međunarodni predstavnici ne kane odustati od pravila koja, procjenjuje se, daju prednost SDP-ovu kandidatu, Izetbegović je pokušao s »rezervnom varijatom«, zatražio je da se na proljeće sljedeće godine organiziraju izvanredni (neposredni) izbori za Predsjedništvo BiH. Motive kojima se pritom vodio nije teško shvatiti. Naime, zbivanja koja su se na političkoj sceni BiH odigrala zadnjih mjeseci, prije svega raspad Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH, u kojoj je SDA vodio glavnu riječ, upućuju na zaključak da će se pri izboru Izetbegovićeva nasljednika u Zastupničkom domu na jednoj strani naći zastupnici SDA, a na drugoj svi ostali bošnjački zastupnici, pa kandidat SDP-a može proći i u slučaju da SDA bude relativni pobjednik parlamentarnih izbora. Ako bi se, pak, organizirali neposredni izbori za Predsjedništvo BiH, sadašnje se oporbene stranke vjerojatno ne bi mogle dogovoriti o zajedničkom kandidatu niti bi, sve da im to pođe za rukom, njihovi birači bili posve »disciplinirani« - sipmpatizeri manjih stranaka vjerojatno ne bi ni izašli na izbore na kojima nema »njihovog« kandidata, a dio bi ih se vjerojatno opredijelio i za kandidata SDS-a, i tu je Izetbegović vidio prigodu za SDA.
Ta je ideja, međutim, propala, a s njom vjerojatno i izgledi za ulazak SDA-ovog kandidata u Predsjedništvo BiH.