ZAGREB - Može li zbog najnovije krize u odnosima Ivice Račana i Dražena Budiše doći do raspada koalicije SDP - HSLS i izlaska liberala iz Vlade? Takav radikalan ishod, sudeći po izjavama stranačkih čelnika, ipak je daleko od realnosti, bez obzira na sve češće nesporazume dvije najjače stranke šestorke. Premijer Račan, navodno, već je neko vrijeme nezadovoljan svojim glavnim koalicijskim partnerom, čemu su pridonijele i priče oko Budišinog ulaska u Vladu. Račanovo je nezadovoljstvo, čini se, kulminiralo nakon što je Budiša prošloga tjedna javno obznanio njihove povjerljive razgovore o generalu Stipetiću.

Šestorka u ovom trenutku ima 95 od ukupno 151 zastupnika u Zastupničkom domu. Izađe li iz Vlade HSLS, koji ima 25 zastupnika, šestorka koja tada postaje - petorka ostaje na 70 zastupnika - što je šest manje od natpolovične većine potrebne za formiranje Vlade. U tom slučaju ostaje nakoliko malo vjerojatnih izlaza.

Račanovu Vladu vjerojatno ne bi podržalo ni 43 zastupnika HDZ-a, barem ne njihova većina. Nakon općeg sabora gdje je izbjegnut rascjep Zastupnički se klub HDZ-a konsolidirao, a njegov predsjednik Vladimir Seks redovito izjavljuje da nikad neće podržati Vladu u kojoj se nalazi SDP. Među onima koji bi iz toga mogli iskočiti ponajprije su Zlatko Canjuga koji je u sukobu s vodstvom stranke, te Vlatko Pavletić koji ponekad glasuje samostalno, kao i neki zastupnici kojima se bavi sudbena vlast.

Vlada bi mogla tražiti podršku i od zastupnika nacionalnih manjina i novoformiranog DC-a. Čak i u slučaju da te grupacije (DC-tri, a nacionalne manjine pet zastupnika) odluče stati iza Vlade ona bi imala tek tanku većinu. Iako petoro zastupnika nacionalnih manjina načelno podržava Račanovu Vladu, ako bi njihov glas bio presudan vjerojatno bi radikalizirali svoje zahtjeve. Da između manjinaca i šestorke nije sve idealno vidjelo se ovog proljeća za saborske rasprave o Ustavnom zakonu o ljudskim pravima kada su se žestoko sukobili zastupnik talijanske manjine Furio Radin i šefa kluba SDP-a Mato Arlović. Radin, inače zastupnik nacionalnih manjina s najvećom političkom težinom, tražio je da srpska manjina po logici stečenih prava mora dobiti nešto zauzvrat nakon ukidanja kotareva Glina i Knin. Arlović je to protumačio kao zalaganje za federalizaciju Hrvatske i došlo je do izmjene teških riječi. Zastupnici manjina bili su također vrlo nezadovoljni nakon najava da ih šestorka izmjenama Ustava namjerava prebaciti u manje važni Županijski dom. Nakon zadnjih medijskih istupa zastupnika srpske nacionalne manjine Milana Đukića nevjerojatno je da bi on podržao Račanovu ekipu.

Ostaje još DC i njegova tri zastupnika. Predsjednik stranke Mate Granić tvrdi da DC nema nikakve namjere zauzeti HSLS-ovo mjesto u Vladi, te da u tom smjeru nisu vođeni nikakvi razgovori s premijerom ili predsjednikom Republike. Jedini uvjet pod kojim bi DC ipak pristao ući u Banske dvore eventualno je formiranje Vlade nacionalnog spasa, a tako nešto, tvrdi Granić zasad nije na vidiku. U slučaju DC-ova ulaska u Vladu ta bi stranka zacijelo tražila svoj dio kolača u podjeli državnih funkcija. Trebalo bi pronaći i rješenje za situaciju u Samoboru gdje je na nedavnim lokalnim izborima lista DC-a na čelu s Hrvojem Šarinićem dobila najviše glasova, ali je bila prisiljena ostati u oporbi dok gradom upravlja koalicija šestorke.

Međutim, bez obzira na sve kalkulacije, dvije su stranke upućene jedna na drugu i do razlaza zasad ipak ne može doći. Većina ministara HSLS-a dobro se uklopila u Vladinu ekipu, a kadrovi te stranke već su raspoređeni po svim državnim tijelima. Za očekivati je da bi se velik dio njih protivio odlasku s funkcija. Nadalje, bez HSLS-a nisu ni teoretski moguće izmjene Ustava najavljene za jesen, a teško se može formirati i obična Vladina većina.

Tako potpredsjednica SDP-ovog kluba zastupnika, Milanka Opačić, oprezno kaže: “Što god kažem o toj temi, otvorit ću polemike, a dosta ih je već bilo ovog ljeta”. Nešto pričljiviji bio je prošli tjedan potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac, koji je u razgovoru za naš list istaknuo da u dogledno vrijeme ne vidi alternativu ovom jezgru vlasti koje čini koalicija SDP HSLS i kako smatra da će ona narednih godina uspjeti ostvariti ono što su obećali.

Za malo širu reakciju bio je raspoložen tek potpredsjednik LS-a, Zlatko Kramarić, koji također drži da neće doći do HSLS-ovog odstupanja. “Još ima prostora da se odnosi u šestorci srede i razjasne”, drži Kramarić. No, ako bi se ipak dogodio izlazak HSLS-a, potpredsjednik druge liberalne stranke drži kako bi tada moglo funkcionirati neka verzija manjinske Vlade. “Tada bi teže dolazili do parlamentarne većine, no ipak bi mogli funkcionirati”, kaže Kramarić, dodajući još jednom kako ne vjeruje da će se to i dogoditi. “Kolege iz HSLS-a koji rade u ministarstvima i koji bi tek trebali realizirati svoje programe posebice neće dopustiti da HSLS iziđe iz vladajuće koalicije”, zaključuje potpredsjednik LS-a.

J. K.

“Opcija izlaska HSLS-a iz šestorke je potpuno nerealna”, kaže Đurđa Adlešić, potpredsjednica hrvatskih socijal-liberala. Ona se začudila što se uopće spominje ta tema, budući su neke druge stranke već najavljivale izlazak iz koalicije, dok HSLS o svom povlačenju nije razmišljao ni u jednom trenu. “Pa mi smo oslonac Vladi, ne možemo sebi dopustiti tako lakomislenu odluku. Nova vlast je ipak nešto pokrenula u rješavanju problema Hrvatske i povlačenje HSLS-a bi moglo ugroziti stabilnost države”, kaže Adlešić. Za aktualne koalicijske poteškoće ima slikovito objašnjenje – “Mi smo, ipak, tek šest mjeseci u braku i to braku sa šest punica”.

J. K.