Slobodna Dalmacija: 25. 8. 2000.
DOGOVOR ZA KRŠENJE
Priča o tome tko je kome što rekao na sastanku šestorke, opet je krenula, dogovor o šutnji je prekršen i, po svo
j prilici, polemike se nastavljaju
Piše: Tihomir Dujmović
Premda su se lideri šestorke nakon posljednjeg skupa razišli s dogovorom da po medijima ne "lože" nove vatre, neki ovisnici o provokacijama nisu izdržali niti 24 sata, ponovno otvarajući sukobe i izazivajući nove odgovore, očito s ambicijom da se ponove ocjene izrečene prije sastanka, kako bi se opet moglo prozvati starog krivca tražeći "njegovu glavu". Nije bilo nimalo slučajno da je HTV bila vrlo škrta u tretmanu sastanka šestorke, nije bilo nim
alo slučajno da su mediji prvi dan donijeli tek poneke skromne i općenite izjave protagonista sastanka. Svi su, naime, jedan dan nekako izdržali! No, već dan poslije "Jutarnji list" jedini donosi prikaz sastanka šestorke, u kojem se ističe da su Budiša i Račan iznijeli svoju faktografiju cijeloga slučaja.
Bezobrazna izjava
O Budišinu istupu se kaže da je detaljno iznio kada je, s kim i o čemu razgovarao, no o detaljima, dakako, niti riječi. No, zato se temeljito prenosi Račanova verzija te se ističe nevjerojatna kontradikcija: da iz Račanova izlaganja izlazi kako je generala Stipetića tužiteljica Del Ponte spomenula u razgovoru s ministrom pravosuđa Ivaniševićem ili s predsjednikom Mesićem, ali ne u svojstvu osumnjičenika. Malo poslije se tvrdi da je Račan,
na izravno pitanje kome je od državnih dužnosnika Carla del Ponte spomenula Stipetića, tvrdio — da se ne sjeća! Naravno da će iznošenje tog detalja razbuktati svađu jer premijer Račan nije u godinama u kojima su znaci senilnosti realnost, niti je general Stipetić tako trivijalna osoba da bi se takav detalj napadno brzo zaboravio!
U svakom slučaju, priča o tome tko je kome što rekao na tom sastanku opet je krenula, dogovor je prekršen i, po svoj prilici, polemike se nastavljaju. Da će u tim novim okršajima, po mišljenju nekih, biti dopuštena sva sredstva, sugeriraju dvije reakcije. V.d. predsjednika Liberalne stranke Zlatko Kramarić je, na novinarski upit kako gleda na Budišin zahtjev da se snimi razgovor šestorke, rekao: "To je bijedno." Hoće li sada Budišina eventualna reakcija biti oglašena kao novi nastavak svađe koju on inicira, hoće li opet ispasti da je uvrijeđen? A Kramarićeva izjava je bezobrazna iz više razloga.
Najprije, mimo je svake razine izjavu osobe s kojom zajedno sjedi u šestorci nazvati bijednom, te, dakle, Budišu prozvati "bijednikom". U kulturnim zemljama za takve stvari ide se kod suca za prekršaje. Drugo, Kramarić je, kao i svi drugi lideri šestorke, dobio i Budišino obrazloženje zahtjeva da se razgovor snima. On je to predložio stoga jer se već dogodilo da na nekim sastancima šestorke nije progovorio niti jedne polemične riječi, a ipak je drugi dan u novinama čitao "da se Budiša snažno usprotivio predloženim zaključcima". U takvoj orwelovskoj atmosferi, jedini način da nakon sastanka ne bude šest istina o tome što se govorilo, bio je upravo u tome da se oživotvori Budišin prijedlog.
Naravno da je takav prijedlog neugodan i nelagodan i da "budi nepovjerenje", ali na sastanak se i sjelo bez elementarnog povjerenja u to što je tko rekao! Razgovor nije sniman, dogovorena šutnja je prekinuta i sada će se tijek razgovora prikazivati kako kome bude odgovaralo.
Gospođa Vesna Pusić, koja je u komentarima cijele afere prednjačila u najoštrijim ocjenama izrečenim na Budišinu adresu, sjela je za stol šestorke s javno izrečenim stavom da je "glavni problem šestorke Dražen Budiša". Nakon sastanka se odlučila za izjavu kako "u ovakvoj koaliciji čovjek ne treba biti previše osjetljiv na osobne diskvalifikacije", dodajući — "premda nisam pobornik toga". Dakle, ona koja je javno izjavila da je Budiša glavni problem šestorke, ona za koju je cijela afera nastala u "mračnim sobama", sada tvrdi da "nije pobornik osobnih diskvalifikacija". S druge strane, na Budišine odgovore u tijeku afere gospođa Pusić je odgovarala — "šokirana sam", da bi danas rekla kako "čovjek ne treba biti previše osjetljiv na osobne diskvalifikacije".
Uz takav nered u mislima i zbrku u glavi čovjek se jedino može pitati ima li kraja perverzijama u hrvatskom političkom životu. Naime, ako već "čovjek ne treba biti osjetljiv na osobne diskvalifikaicje", onda valjda barem onaj tko to tvrdi ne bi trebao "biti šokiran" kad mu se odgovori! Izreći pak tu rečenicu nakon sastanka šestorke, ne znači ništa drugo nego "da ćemo u sljedećem naletu biti još žešći". U isto vrijeme, dakako, zadržavamo pravo da "budemo šokirani" ako nam se odgovori!
Dakle, prve reakcije nakon pomirenja u Banskim dvorima pokazuju da neki u šestorci utiru put novoj nervozi iako se svi zaklinju da šestorka nema alternative. Valja reći da je ta teza točna samo u kontekstu odbacivanja mogućnosti da u vlasti participira HDZ ili njegov "demokratski" klon DC Mate Granića.
Stav da njih ne žele u Vladu, koji je posve razumljiv jer je HDZ vodio zemlju deset godina i doveo je na rub provalije, jedina je okosnica ove teze koju svi podržavaju. Svi osim predsjednika Mesića koji biranim riječima zna govoriti ne samo o Graniću nego i o Zlatku Canjugi.
Matematika vlasti
Ako bi se teza o šestorci dovela do kraja u takvoj matematici, onda treba reći da jedino vlast u kojoj ne bi bilo SDP-a i HSLS-a na istoj strani, nema alternative te da će i Račan i Budiša morati postati do kraja svjesni te realnosti. Naime, broj mandata u Saboru je neumoljiv: ne želi li se povratak HDZ-a na vlast, temelj svake hrvat
ske vlasti u ovom trenuku po logici saborskih mandata moraju činiti SDP i HSLS. Samo je to neizbježno, sve je drugo relativno. Ako ništa drugo, dobar kućni odgoj bi morao upozoriti portabl stranke u šestorci na neumoljivost ove matematike.