MOŽE LI PROĆI HEP-ov ZAHTJEV ZA VIŠIM CIJENAMA STRUJE ZA KUĆANSTVA
Enron poskupljuje struju 33 posto
* Na zahtjev iz travnja za poskupljenje od 25 posto zbog porasta cijena plina i loživog ulja, sada je dodana i odšteta američkom Enronu
ZAGREB - Hoće li hrvatske potrošače već uskoro dočekati uplatnice za struju sa 33 posto većim iznosima? Strujni udar ipak je odgođen jer je hrvatska Vlada na zatvorenom dijelu sjednice najavila prvo preispitivanje poslovanja javnih i ostalih poduzeća (među koja ide i HEP) i time zaustavila poskupljenje. A ono je za kućanstva, prema prijedlogu, trebalo biti čak 33 posto dok bi se industriji smanjila cijena osam posto. Za građane teškog socijalnog stanja poskupljenje se ne bi primjenjivalo.
No, Vlada je samo odgodila primjenu poskupljenja, a iz više će se razloga najvjerojatnije ipak morati složiti s barem djelomičnim ispunjenjem zahtjeva HEP-a. Neke od njih spomenuo je i Ivo Čović, predsjednik Uprave HEP-a, kad je na svojoj prvoj konferenciji za novinare 11. travnja najavio i poskupljenje 25 posto. Ondašnji razlozi ostali su i danas. Kriju se u relativno velikom poskupljenju ostalih energenata, pri čemu je, na primjer, cijena loživog ulja skočila čak 120 posto u dolarskom iznosu, odnosno 150 posto u kunama. Slično se dogodilo i s plinom, koji je poskupio 54 posto u dolarima, odnosno 88 posto u kunama. HEP-ovi stručnjaci izračunali su da je, na primjer, 1994. godine za podmirivanje računa za struju prosječno kućanstvo izdvajalo oko 8,1 posto od prosječne plaće. Danas je taj iznos pao na 3,9 posto.
Hrvatska je inače jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojima je cijena struje za kućanstva niža od cijene koju plaća industrija. Već se godinama pokušava naći rješenje kako bi industrija plaćala jeftiniju struju (čime bi smanjila i svoje ukupne troškove). Na žalost, za kućanstva bi to značilo poskupljenje struje. S druge strane, iznos nanaplaćene struje opasno se približio brojci od dvije milijarde kuna.
Svim tim prognozama i činjenicama pridružili su se i zamršeni odnosi s Enronom koji su završili ugovorom u kojem je praktično sadržana i odšteta za prijašnje loše pregovore i ugovore. Taj dodatni uteg, koji će sigurno opteretiti HEP, zasigurno je i motiv da se najavi poskupljenje struje od čak 33 posto. Mogu li preispitivanje unutarnjih rezervi, bolja iskoristivost kapaciteta i još neke stvari, koje će se sigurno naći na sjednici Vlade, smanjiti te zahtjeve? Najvjerojatnije mogu jer je ipak teško očekivati da se Vlada u sadašnjoj situaciji odluči za tako veliko poskupljenje struje. No, slučaj uvođenja trošarina na naftne derivate upozorava da ovakve prognoze nisu sigurne.
Z. Cesar