Slobodna Dalmacija: 31. 8. 2000.
SLOBODNA SAZNAJE:
UNATOČ PRIJAŠNJIM OPTIMISTIČNIM NAJAVAMAIako n
akon godišnjih odmora još uvijek u Beču (sjedištu OESS-a) nisu vođene službene konzultacije, već sada prevladava mišljenje da je potrebno i novim mandatom osigurati ostanak OESS-a u Hrvatskoj - OESS nezadovoljan funkcioniranjem stambenih komisija, a ponajviše radom lokalne administracije - U Podunavlju ostaju međunarodni policijski časnici višega rangaPiše: Bruno LOPANDIĆ
Suprotno očekivanjima i nadama hrvatskih vlasti izrečenim u prvoj polovici godine da će se krajem 2000. okončati mandat misije OESS-a, Hrvatska će najvjerojatnije doživjeti još jedno produženje mandata za novih godinu dana. Potpuno raspuštanje misije OESS-a u Hrvatskoj još ove godine bilo bi preuranjeno — drže diplomati ključnih europskih zemalja.
Umjesto toga mandat će, gotovo sigurno
Odluka u studenome
Iako se nakon godišnjih odmora o ovom pitanju još uvijek nisu u Beču (sjedištu OESS-a) vodile službene konzultacije, već sada prevladava mišljenje da je potrebno osigurati ostanak OESS-a u Hrvatskoj, vrlo vjerojatno novim mandatom od godinu dana. Konačna odluka o tome donijet će se u studenome na ministarskom sastanku OESS-a u Beču.
Prije toga hrvatska diplomacija tek treba izraditi strategiju pregovora s OESS-om, koja još nije donesena, te prije ministarskog sastanka obaviti pregovore sa Stalnim vijećem OESS-a. Pred sam ministarski sastanak OESS će završiti i tzv. izvješće o napretku (Progress report) koji će uz pregovore Hrvatske i OESS-a biti ključni za konačnu odluku.
Premda je posljednje izvješće bilo intonirano pozitivno, diplomati su naveli kako bi sljedeće moglo biti puno kritičnije, i to pitanjima za koje u OESS-u drže da hrvatska vlast nije učinila gotovo ništa ili pak nedovoljno. Riječ je prije svega o funkcioniranju administracije na lokalnoj razini. Dobra retorika na najvišoj razini često se ne provodi na lokalnoj, a OESS je nezadovoljan funkcioniranjem stambenih komisija, odnosno rješavanjem pitanja privatnoga vlasništva.
U OESS-u prihvaćaju argumente po kojima ostaci admnistracije bivšega režima često bojkotiraju provedbu odluka, no s druge strane, to se tumači i kao oklijevanje nove vlasti da odlučno "uroni" u istinske reforme. Zbog toga se najavljuje kako će prevladati mišljenje da Hrvatskoj i dalje treba pružati stručnu pomoć upravo u organiziranju rada lokalne administracije.
Osim toga, na dnevnom redu će se naći i neka druga još uvijek neriješena pitanja u okviru odnosa s Vijećem Europe, poput Zakona o HRT-u i Zakona o telekomunikacijama, Zakona o lokalnoj samoupravi te Ustavnog zakona o pravima manjina. OESS stoga namjerava u Hrvatskoj ostati najmanje do održavanja lokalnih i županijskih izbora sljedeće godine na proljeće.
Budući da OESS u SRJ ne može biti, ostanak u Hrvatskoj praktičan je i zbog logističkih razloga lakšeg promatranja stanja u Jugoslaviji. Iako se o tome ne govori javno, incidenti i ubojstva, poput posljednjeg, Milana Levara, mogu se također negativno odraziti na odluke OESS-a, posebice ako ponovno zakaže pravna država.
Sporost u provedbi reformi uskoro bi Hrvatskoj mogla stvoriti probleme u ostalim međunarodnim organizacijama, posebice u procesu pregovora s EU-om o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, upozorava europska diplomacija.
Postupno "gašenje"
Već prije same odluke o mandatu za Hrvatsku, OESS će početi s procesom smanjivanja ljudi, pa se tako očekuje da će se brojka od trenutačno 170 OESS-ovih ljudi u Hrvatskoj, bitno smanjiti. Iako još uvijek preciznih podataka nema, jer pregovori i razgovori nisu službeno počeli, zna se jedino kako se planira i smanjenje policijskih snaga u hrvatskom Podunavlju.
Oni iz Podunavlja neće otići, nego će u manjem broju i dalje biti zastupljeni, no s policijskim časnicima višega ranga.