ANALIZA: KAKO STRANI DIPLOMATI OCJENJUJU HRVATSKU VLADU I ŠTO ZAGREB TREBA ČINITI
PUT DO EUROPSKE UNIJE VODI PREKO MAKEDONIJE

Nakon prvih nekoliko mjeseci romantičnih odnosa Hrvatske i Međunarodne zajednice, uglavnom na razini retorike, Hrvatska ove jeseni tek treba međunarodnim predstavnicima dokazati i djelima da želi započeti dugotrajan proces europskih integracija, a strani predstavnici sve su manje oduševljeni ritmom reformi u Hrvatskoj, potrebnih za puno uključenje u europske integracije.
— Nova hrvatska vlast ove jeseni polaže prvi ozbiljni ispit europske zrelosti, a o hrvatskom ponašanju u nadolazećih nekoliko mjeseci ovisit će i razina političke i ekonomske pomoći međunarodnih čimbenika. Ono što je dosad učinjeno nedovoljno je za daljnji napredak. Hrvatska Vlada učinila je dosad dobre poteze, ali kod onih ključnih ostalo se na površini.
Ako se ne krene u ozbiljan posao, Hrvatska bi mogla ponovno kasniti s procesom integracija. Krajnje je vrijeme da hrvatska Vlada postane ozbiljna i kredibilna - naveli su "Slobodnoj" predstavnici europske diplomacije. Diplomacije ključnih europskih zemalja ovih su dana u svoje glavne gradove poslale izvješća i analize stanja u Hrvatskoj, a hrvatske perspektive razvoja označene su "umjerenim optimizmom".

Pojačan jesenski rad europske diplomacije motiviran je i činjenicom da bi ministri vanjskih poslova EU-a trebali vrlo skoro Hrvatskoj odobriti pregovaračke direktive, temeljem kojih Hrvatska može započeti ugovorne odnose s Europskom unijom, pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, čime Hrvatska praktički dobiva pridruženi status u odnosu na Bruxelles.
"Pregovaračke direktive" koje je napravila Europska komisija trenutno se nalazi na procjeni svih 15 zemalja članica EU-a, koje taj dokument trebaju ratificirati. Prema najavama iz Bruxellesa, ministri vanjskih poslova o tome će raspravljati u listopadu, pa bi se moglo dogoditi da Hrvatska pregovore započne u studenome ove godine.
Iako predstavnici svih državnih ministarstava i članovi Vlade stalno ponavljaju kako su stari problemi ranije vlasti i EU-a na političkoj razini riješeni, odnosno da je hrvatsko strateško opredjeljenje europske i atlantske integracije, neki od članova vladajuće koalicije ponovno u javnosti preispituju hrvatsko vezanje uz EU, te dovode u pitanje hrvatsku suradnju s Haaškim sudom. Europska unija će zbog toga vrlo brzo u službenim kontaktima od najviših predstavnika vlasti još jednom zatražiti očitovanje oko hrvatske strategije - želi li ili ne započeti s pridruživanjem Europskoj uniji.
U europskim analizama navodi se također da je Hrvatska u posljednjih nekoliko mjeseci učinila znatne pomake, posebice kada je riječ o odnosu prema BiH, no mnoge su promjene učinjene samo na površini, dok se s pravim poslom još uvijek nije započelo. Hrvatska će se započinjanjem pregovora s EU-om upustiti u dugotrajan proces harmonizacije vlastitog zakonodavstva po EU-ovim standardima. Riječ je o opsežnom tehničkom poslu koji zahtijeva stručnost u svim segmentima funkcioniranja društva, pa se strani diplomati nadaju kako će za to biti izabran stručan i efikasan pregovarački tim.
Prije toga, navodi se u analizama, vladajuća šestorka se mora još jednom dogovoriti i uskladiti stavove. Prevedeno na nediplomatski jezik, hrvatska aktualna vlast mora prekinuti sa selektivnim pristupom europskim integracijama, pa tako primjerice načelno podržavati integracije, a odbijati Chiracovu inicijativu.

— Te dvije stvari nisu odvojene već međusobno povezane. Ne postoji niti jedan relevantni dokument EU-a koji ne naglašava individualnost pristupa svakoj pojedinoj zemlji kandidatkinji. Mislim da hrvatski političari ne razumiju princip pristupa EU-a koji je u isto vrijeme pojedinačan, ali i regionalan, odnosno tjera zemlje da međusobno surađuju. Put u Bruxelles vodi kroz regionalnu suradnju, no nikako kroz ponovnu uspostavu novih državnih zajednica - rekao nam je jedan europski diplomat, dodajući da jednom kada se započne s procesom integracija, više nema natrag.
— To vam je kao da prihvatite igrati nogomet, ali ne prihvaćate suđenje jedanaesterca nakon igranja rukom, naveo je naš sugovornik. On drži kako bi se umjesto besplodnih rasprava oko summita EU-a u Zagrebu, hrvatski političari trebali puno više baviti reformama, zakonskim regulativama, te uspostavi pravne države, posebice na lokalnoj razini. Strana diplomacija se još uvijek nada da će premijer Račan provesti najavljivanu pa demantiranu rekonstrukciju vlade jer su prepoznata tzv. uska grla Vlade.

Europska diplomacija nada se i očekuje dubinske, a ne površinske reforme, a navodi se i neuspješna reforma u obavještajnom sustavu. Tvrdi se kako unutar sustava i dalje funkcionira podzemni obavještajni rat sukobljenih političkih koncepcija, a kao zanimljiv podatak navodi se i činjenica da reforme nisu obuhvatile ni SIS, a niti SZUP.
U stranim diplomatskim bilješkama kao najvažniji kratkoročni događaj navodi se otvaranje Europske investicijske banke u Hrvatskoj kroz nepuna dva tjedna, čime Hrvatska i formalno dobiva mogućnost direktnog financiranja i odobravanja kredita iz fondova EU-a. To je posebice važno jer se preko EIB-a namjeravaju financirati projekti odobreni za Hrvatsku u okviru pakta o stabilnosti.
Hrvatska će početkom pregovora s EU-om morati početi široku suradnju, kako s Bruxellesom tako i sa zemljama u vlastitom okruženju, pa se relativno brzo može očekivati "umreženje" s Makedonijom, zemljom koja je ovog proljeća već otpočela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Iako se službeno o tome ne govori, Hrvatskoj bi u trenutnom regionalnom položaju odgovarala pobjeda Slobodana Miloševića na izborima. U slučaju Miloševićeve pobjede, Hrvatska bi i dalje ostala dobar primjer, a međunarodni politički i financijski angažman bio bi usmjeren isključivo na Hrvatsku. U slučaju da Milošević izgubi izbore, pažnja međunarodne javnosti usmjerit će se na Beograd.

Ipak, upozoravaju predstavnici europske diplomacije, ključ ipak leži u Hrvatskoj. Zbog velikog broja uvjeta koje zemlja mora ispuniti za članstvo u EU-u, čak i u slučaju pobjede srbijanske opozicije, Srbija još dugo neće moći sustići Hrvatsku. Razmak se može jedino smanjiti. U suprotnome, EU zajedno s ostalim bit će prisiljen pojačati međunarodnu izolaciju Srbije, a još jače poduprijeti Hrvatsku.
Europska se diplomacija stoga nada da će hrvatski državni vrh shvatiti ozbiljnost i važnost situacije i zasukati rukave kroz primjerice Donošenja zakona o HRT-u telekomunikacijama, Zakona o poštovanju manjinskih prava te uspostavu pravne države u ključnim segmentima, posebice kada se tiče međunarodne suradnje, poput one s Haaškim sudom.
S ovim, još uvijek neriješenim pitanjima Hrvatska ima problema godinama i u drugim međunarodnim organizacijama poput Vijeća Europe, OESS-om, ali i UN-om. Uoči održavanja Opće skupštine UN-a još uvijek se ne zna hoće li Hrvatska biti izuzeta iz režima nadgledavanja poštovanja ljudskih prava, hoće li u njemu ostati, zajedno s ostalima iz bivše Jugoslavije, ili će biti tretirana posebno.