Kupovna moć Hrvata 31 posto kupovne moći građana EU

ZAGREB, 7. rujna - U odnosu prema prosjeku zemalja u tranziciji, kupovna je moć hrvatskih građana za 26 posto veća, ali iznosi samo 31 posto prosječne kupovne moći građana Europske unije (EU). Građani Češke, Mađarske, Slovačke i Poljske, iako znatno siromašniji od građana EU, svojim su primanjima, primjerice, 1998. godine uspijevali pokriti znatno veći broj neophodnih dobara i usluga u odnosu na hrvatske građane, dok se iza njih na tranzicijskoj ljestvici kupovne moći nalaze Rumunji, Bugari, Rusi i Ukrajinci, rečeno je na Prvoj konferenciji o hrvatskom potrošaču, koju je tvrtka GfK u četvrtak održala u prostorijama Komore Zagreb.
Oko 42 posto cjelokupnih primanja hrvatskih kućanstava odlazi na hranu i piće, 20 posto svojih primanja Hrvati troše na grijanje i održavanje stanova, dok za troškove prijevoza i komunikacija izdvajaju 10 posto obiteljskih prihoda. Sličnu distribuciju dohodaka imaju i mađarska kućanstva. Poljske, češke i slovačke obitelji manje novca izdvajaju za prehranu, a više za zabavu, dok Rumunji i Rusi imaju znatno veći udio prehrambenih proizvoda u potrošnji, pokazuju rezultati GfK-ova istraživanja.
Oko 70 posto vrijednosti kupovina hrvatski potrošači ostvaruju u malim dućanima. Taj je postotak u drugim tranzicijskim zemljama znatno niži. Hrvatski potrošač u prosjeku u kupovini potroši 4,37 eura, najviše među tranzicijskim zemljama, što ukazuje na visoke cijene. Ukrajinci troše najmanje: njihova je prosječna kupovina »teška« samo 0,77 eura. Gotovo trećina hrvatskih potrošača, njih 29 posto, u drugom je ovogodišnjem tromjesečju kupovala od uličnih prodavača i na otvorenim tržnicama; njihova je prosječna kupovina tada iznosila 3,73 eura. Udio ulične trgovine i kupnje na otvorenim tržnicama, gdje je uključen i segment sive ekonomije, znatno je veći u Ukrajini (99,2 posto), Rusiji (90,1), Rumunjskoj (54,3) i Poljskoj (50,6), no tamo su i cijene niže od onih u Hrvatskoj, pokazuje istraživanje.
Među građanima promatranih devet tranzicijskih zemalja Hrvati drže uvjerljivo prvo mjesto kada je riječ o potrošnji kave. Naime, na prosječnoga hrvatskog građanina u drugom je ovogodišnjem tromjesečju otpadalo 0,53 kilograma pržene kave, ali je i cijena od 8,59 eura po kilogramu bila najviša među zemljama u tranziciji.
Najveći dio potrošnje hrvatski građani ostvaruju u vlastitoj zemlji (89 posto). U hrvatskim dućanima, čini se, najviše troše stanovnici četiriju dalmatinskih županija, čak 94 posto, a najmanje, 87 posto, Istrani, Primorci i Gorani. 74 posto potrošača iz Dalmacije u drugom je ovogodišnjem tromjesečju kupovalo u susjednoj Bosni i Hercegovini, 85 posto Zagrepčana bilo je u šopingu u Sloveniji, 63 posto Slavonaca posjećuje dućane u Mađarskoj, kao i 67 posto stanovnika županija središnje Hrvatske. Čak 85 posto potrošača iz Istarske i Primorsko-goranske županije tijekom travnja, svibnja i lipnja kupovalo je u Italiji. U šoping u inozemstvo, inače, uglavnom idu ljudi s boljim primanjima. Samo tijekom drugog tromjesečja ove godine, hrvatski su građani u inozemnim dućanima ostavili više od 13 milijuna eura, procjene su GfK-a.
Inače, GfK je tvrtka za istraživanje tržišta, osnovana 1925. godine u Njemačkoj. Od 1960. godine posluje i izvan granica ove zemlje, a od 1989. godine prisutna je i u zemljama u tranziciji. Od rujna 1999. godine i na hrvatskom je tržištu, i to kao zajedničko ulaganje bečkoga Fessel GfK, zagrebačke CEMA-e i ljubljanskog Gral Itea.

Adriano Milovan