Carinska uprava od danas će primjenjivati Naputak o carinjenju, prema kojemu će uvoz za osobne potrebe kave, deterdženata, šećera, konditorskih proizvoda, voća i povrća, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda biti ograničen na jedan kilogram, a ulja i bezalkoholnih pića svih vrstva na jednu litru. Iako je nekomercijalni uvoz za osobne potrebe dopušten do iznosa od 300 kuna, ako se uvezu veće količine spomenutih proizvoda no što je dopušteno, na višak će carinici obračunati carinu i PDV. Ljudi koji žive u pograničnim područjima uopće neće moći računati na dopušteni uvoz od 300 kuna za osobne potrebe, osim ako ne dokažu da su robu u inozemstvu kupovali izvan pograničnog pojasa od pet kilometara.

Jasno je da Ministarstvo financija pokušava što više suziti okvire uvoza uopće, a posebno onog koji ne podliježe carinjenju i oporezivanju, pa tako i uvoza za osobne potrebe. Poštapalica nekadašnjeg ministra financija Borislava Škegre bila je da masovni šoping naših građana u inozemstvu sa sobom donosi masovne štete - i proračunu i hrvatskim proizvođačima. U novoj vlasti glavni pobornik te teze jest ministar gospodarstva Goranko Fižulić, s tim da se uspio izboriti za ulazak Hrvatske u WTO, s čime je, pak, vezano uvođenje novih carinskih tarifa koje će donijeti pojeftinjenje širokog spektra uvoznih proizvoda na hrvatskom tržištu.

Dugo se uvoz čak i veće količine robe iz inozemstva od najvišeg dopuštenog iznosa uvoza za osobne potrebe prešutno tolerirao zbog loše socijalne situacije, no nije li se najnovijim mjerama ipak otišlo predaleko? Naime, gornji dopušteni iznos uvoza za osobne potrebe ionako je postavljen iznimno nisko, na samo 300 kuna. Zar nije dovoljno da carinici kontroliraju je li po osobi premašen taj iznos?

Upitan je i imidž zemlje nakon novog naputka carinicima. Država koja ne želi dopustiti slobodan osobni uvoz više od kilograma šećera, javno poručuje da ima više nego ozbiljne probleme.

- Iako nisam detaljno upoznat s odlukom, već samo s onim što sam doznao iz medija, smatram prije svega da je pitanje carine suvereno pravo svake zemlje. No, bit ću najsretniji kada naše carine sa susjednim državama u sklopu Europske unije budu na razini nula posto. Dakle, kad ih jednostavno ne bude. Naravno, do toga je dug put, a mislim da nikakve carine ovakve vrste neće moći spriječiti legalnu i ilegalnu trgovinu sa susjedima jer su proizvodi u tim zemljama znatno jeftiniji nego u Hrvatskoj, i to zahvaljujući prije svega precijenjenoj kuni, o čemu postoji visoka suglasnost između vladajućih i nezavisnih ekonomista.

Umjesto da se kunu nastoji svesti na realan tečaj po takozvanom paritetu kupovne moći, ovo su tek vatrogasne mjere koje ne mogu trajno rješavati da se svake godine nekoliko milijardi maraka iznese iz Hrvatske. To je ujedno i signal kojim precijenjena kuna iskrivljava tržišnu i poslovnu sliku Hrvatske. A nju je vrlo teško popraviti ovakvim administrativnim mjerama, koje su katastrofa na dulji rok i koje su svuda u svijetu dale loše rezultate. Najefikasnija carinska kontrola jesu otvorene granice na kojima možemo zavidjeti svim sadašnjim i novim članicama Europske unije. (Z.C.)

- Čini se da je ta odredba pokušaj da se spriječi odljev novca iz Hrvatske. To bi bila dobra mjera ako bi se u Hrvatskoj snizile cijene prehrambenih proizvoda te omogućila potrošnja i ostanak kapitala. Ja sam među onima koji su išli kupovati u susjedne zemlje zbog jeftinijih cijena, a ta će odredba utjecati na sve slojeve društva. Bit će dobro jedino ako će mjere biti usmjerene sniženju domaćih cijena - rekao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić.

- Iznenađen sam što Vlada ide s takvom mjerom. Volio bih da su socijalni partneri o toj odredbi razgovarali na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Iako smo prošloga tjedna imali sjednicu GSV-a, nitko nije ni spomenuo takav dokument. Ovako očito žele spriječiti građane da kupuju povoljnije, a za uzvrat se neće nuditi povoljnije cijene u državi. Mjere će pogoditi širok krug ljudi iako je zaista nebulozno da se troši vani - rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. (vls)