- Čudilo me zbog čega nitko u zadnje vrijeme nije došao u HNB i pitao jesmo li zabrinuti zbog inflacije - rekao je jučer zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić, na okruglom stolu "Transparentnost i poslovanje" održanom na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji časopisa Banka. Zamjenika guvernera kasnije smo zamolili za dodatni komentar.

- Ove godine porastu cijena na malo prije svega su pridonijeli rast cijena nafte te trošarine koje je država povisila. Budući da je riječ o tzv. šokovima na strani ponude, a ne na strani potražanje, neefikasno je utjecati na stopu inflacije mjerama monetarne politike. Monetarnom politikom možemo utjecati samo na stranu potražnje. U ovom trenutku osim toga ne bi imalo smisla zaoštravati monetarnu politiku jer ne bi mogla sniziti stopu inflacije. Međutim ako bi se vidjelo da dolazi do prelijevanja toga rasta cijena na druge cijene, to bi bio signal da se mora razmisliti o zaoštravanju monetarne politike. Recimo, u kolovozu nije se dogodio rast cijena, inflacija je pala, iako smo, da tako kažem, bili jako nervozni. S nestrpljenjem smo čekali podatke. Sad ćemo čekati podatke za rujan i onda ćemo vidjeti treba li zaoštriti monetarnu politkku - rekao je zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić. Na pitanje koje bi mjere zaoštravanja mogli upotrijebiti odgovorio je:

- Postoje različiti načini. Može se npr. reagirati pomoću stopa obvezne rezerve. To ne bi bila aktivna nego pasivna mjera, radilo bi se zapravo o odgađanju nekih naših najavljenih mjera koje su išle na "olakšavanje" monetarne politike.

HNB-u je važna, objasnio je Vujčić, tzv. temeljna inflacija. Ona se izračunava tako da se iz cijena na malo izvuku proizvodi koji su pod visokim sezonskim oscilacijama cijena, npr. poljoprivredni proizvodi te proizvodi na čije cijene utječe država (struja, plin i sl.). Na cijene tih proizvoda, određene administrativno, monetarna politka ne može utjecati. Dakle, naglasio je Vujčić, HNB zbog svega toga gleda samo na temeljnu inflaciju kao na nešto na što mora reagirati.

- Stopa temeljne inflacije iznosila je je 4,1 posto u lipnju, a u kolovozu je pala na 3,7 posto. To nam govori da je strana potražnje pod kontrolom - zaključio je Vujčić te dodao da će se nakon godinu dana poništiti učinci inflacije uzrokovane ponudom. Na primjer, cijene uzrokovane dizanjem trošarina nakon godine dana više se neće statistički prepoznavati kao rast inflacije.

Na pitanje jesu li već razgovarali o budućim inflatornim učincima rasta cijene struje za građane, Vujčić je odgovorio da jesu i da će pratiti njegove posljedice. Upozorili smo ga da član Savjeta HNB-a Branimir Lokin smatra kako bi novi carinski naputak o količinskom ograničavanju uvoza pojedinih proizvoda također mogao potaknuti inflaciju. Vujčić je prokomentirao da u centralnoj banci nisu još analizirali moguće posljedice te mjere.