ŠTO ZNAČI NAJAVA MINISTRA FINANCIJA MATE CRKVENCA O POSTUPNOJ PROMJENI MONETARNE POLITIKE

Iako iz tjedna u tjedan analitičari zaključuju kako je kuna iznova dosegnula svoju rekordnu ovogodišnju vrijednost u odnosu na njemačku marku, iako nema naznaka oživljavanja crnog tržišta deviza, koje bi moglo biti sklono guranju kune prema dolje, iako iz HNB-a poručuju kako nisu zabrinuti za snagu naše nacionalne valute - ovih dana ipak se obnovila rasprava o tome što će biti s tečajem, bolje rečeno, što s njim napraviti. I to zbog inflacije, odnosno rasta cijena.

Kuna je trenutačno tražena roba, a na tržištu ima viška deviza, no HNB se, za sada, u to ne miješa. Stoga kuna jača. Međutim, ako rast pojedinih cijena (na koje ne može utjecati HNB svojim mjerama) potakne rast i ostalih cijena, situacija će se promijeniti. Cijene će rasti, a većina plaća neće. Iz mjeseca u mjesec za istu plaću u kunama moći će se kupiti manje. Ljudi će se pokušati zaštititi pretvaranjem kuna u devize. Porast će, dakle, potražnja za njemačkom markom. Cijena kune u odnosu na njemačku marku po tom će tržišnom zakonu pasti. Nacionalna valuta može se naći na skliskoj padini. U toj situaciji mnogi proizvođači i trgovci lako će odlučiti dalje podizati cijene. Proces slabljenja kune ubrzavao bi se usporedno s ubrzavanjem inflacije.

To je scenarij po kojem se dugo igralo na ovim prostorima, a odraz je dubokih strukturalnih poremećaja. Ti poremećaji nisu nestali, štoviše, možda su i dublji. Prema mišljenju brojnih stručnjaka, na primjer Predsjednikova savjetnika Stjepana Zdunića, poremećaji su ostali, a stabilnost cijena i tečaja može se zahvaliti samo krutoj monetarnoj politici, što je - previsoka cijena. Još veći broj stručnjaka upozorava kako živimo iznad svojih mogućnosti, trošimo više nego bismo smjeli. Poslodavci i nezavisni ekonomisti upozoravaju na to da je javna potrošnja prevelika, a gospodarstvo nelikvidno. Pritom je znakovito što su plaće u javnom sektoru znatno više od prosječnih.