No, odlučeno je da socijalno ugrožene osobe i umirovljenici, pod uvjetom da im je potrošnja električne energije ispodprosječna , ubuduće plaćaju 4 do 7 posto niže cijene, dok će oni koji troše iznad prosjeka primati 6 do 7 posto više račune HEP-a u odnosu na dosadašnje razdoblje. Iz toga proizlazi, rekao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić, da će cijena struje prosječno porasti 6,8 posto. HEP od kupaca do 31. srpnja ove godine potražuje 1,9 milijardi kuna, od toga mu Hrvatske željeznice duguju 70 milijuna, a državne ustanove 59 milijuna kuna. Odluka o povećanju cijene energenata donesena je zbog gubitaka HEP-a koji će, procjenjuje se, ove godine doseći oko 600 milijuna kuna. Fižulić je istaknuo da je proizvodnja električne energije u prvih osam mjeseci smanjena zbog uvoza znatno jeftinije struje iz inozemstva. Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva da žurno izradi zakone o tržištu električne energije i o regulacijskom tijelu, te prijedlog novog tarifnog sustava za prodaju električne energije. HEP-u je naloženo da ubrzano završi proces restrukturiranja i pripremi se za skoru privatizaciju. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić upozorio je da država više ne smije kontrolirati cijene, jer se na taj način sprečava razvoj gospodarstva. Dodao je da će se socijalna politika ubuduće provoditi tako da se pomaže socijalnim slučajevima u plaćanju energije, a ne kroz reguliranje cijene energenata.

Vladin paket mjera za stabilizaciju poslovanja uključuje kritičku analizu zatečenog stanja u više desetaka poduzeća u kojima je zaposleno oko 71.160 ljudi. Riječ je o tvrtkama HEP, Ina, HŽ, brodogradilištima 3. maj, Kraljevica, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik te o osam prehrambeno-proizvođačkih kombinata. To su PIK Vrbovec, Belje, Vupik, IPK-u Osijek, Đakovština, Kutjevo, Jasinje i PP Orahovica. Predloženo je da se reprogramiranjem dijela dugova, njihovim otpisom te preuzimanjem troškova zbrinjavanja viška zaposlenika pomogne da se ta poduzeća osposobe za normalno poslovanje.

Premijer Ivica Račan istaknuo je da Vlada već nekoliko mjeseci radi na izradi tih mjera kojima će, dodao je Linić, prestati nesigurnost među članovima uprave poduzeća i radnicima. Mjere neće izazvati dodatni teret na proračun, a iskazano je zadovoljstvo što ta poduzeća neće završiti u stečaju, niti radnici na ulici. Linić je izjavio da se do kraja godine trebaju restrukturirati ili ugasiti sva društvena poduzeća tako da se može očekivati da će se uskoro na dnevnom redu Vlade naći i Petrokemija, sisačka Željezara ili TLM. Ministar financija Mato Crkvenac rekao je da će se provođenjem stabilizacijskih mjera unaprijediti međunarodna pozicija Hrvatske i poboljšati njezin kreditni rejting.

Vlada je također odlučila da se zbog nagomilanih gubitaka Ine koji su samo lani iznosili 1,5 milijardi kuna, te zato što cijene na domaćem tržištu nisu pratile veliki porast cijena sirove nafte u svijetu, smanje trošarine na motorni benzin i eurodizel za 60 lipa po litri. Predložene su i mjere za poboljšanje stanja u Hrvatskim željeznicama gdje je dijagnosticiran gubitak od gotovo 200 milijuna kuna u prošloj godini. Tako će se u 2000. godini HŽ-u otpisati deset milijuna kuna duga državnom proračunu, 60,7 milijuna kuna duga će se reprogramirati, a 64 milijuna kuna predviđeno je za zbrinjavanje viška zaposlenika.

Prijedlozima mjera za agroindustriju država će agraru pomoći s 1,5 milijardu kuna u ovoj godini, od čega je više od polovice otpis potraživanja prema državnom proračunu. Otpisuju se i dugovi pet brodograđevnih društava u sanaciji koji iznose oko pola milijuna kuna, a država će jamstvima i reprogramiranjima pomoći brodogradilištima u premošćenju nelikvidnosti. Država će u sljedeće tri godine subvencionirati troškove gradnje brodova u iznosu od osam do deset posto. (Goran Borković)

Čelnici hrvatskih sindikalnih središnjica istaknuli su da poskupljenje električne energije za kućanstva od 25 posto, kojega je odobrila Vlada, predstavlja značajni udar na standard stanovništva. Nije jasno, ističu sindikalci, je li to poskupljenje nužno zbog povećanih ulaznih troškova HEP-a, ili je ono pokriće za poslovnu neracionalnost.

Predsjednik Gopodarsko-socijalnog vijeća i glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović kazao je Hini da HEP treba restrukturirati u smislu racionalizacije poslovanja, te ga, slijedeći europske trendove, privatizirati. Također, smatra da treba dopustiti ulazak drugih proizvođača i distributera struje na hrvatsko tržište, čime bi prestala monopolistička pozicija HEP-a što bi utjecalo i na cijenu struje. Jedinim pozitivnim, Begović ocjenjuje smanjenje cijene struje za gospodarstvo (7,6 posto) kao i za materijalno najugroženiji dio stanovništva (4 do 7 posto). Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst podsjeća da je ta središnjica zatražila od Vlade da odbije zahtjev HEP-a za povećanjem cijene struje. »HEP-ove dubioze i neracionalnosti ne bi trebali plaćati građani«, drži Kunst, ističući kako nema opravdanja za poskupljenje, jer će se njime pokriti samo manji dio od predviđenog gubitka HEP-a na kraju ove godine. (Hina)