»Tražimo ostavku ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka jer je prije nekoliko mjeseci lagao saborskim zastupnicima da nitko na željeznici neće dobiti klasičan otkaz, a sada je potpisao prijedlog koji predviđa da 15. studenoga 1750 ljudi na željeznici dobiva upravo takav otkaz bez otpremnina, a to je tek prvi korak. Uz to, broj zaposlenih smanjit će se za još 600 koji će dobiti otpremnine. Broj zaposlenih smanjuje se linearno u svim strukturama i u tome i jest problem jer se reže ne gledajući kako će se napraviti posao. Osim toga, ovaj plan restrukturiranja i modernizacije izradila je ista ona uprava koja je u zadnjih deset godina pokazala da ne zna i ne može voditi HŽ«, kaže Darko Peričić, predsjednik najbrojnijeg Sindikata željezničara Hrvatske.»Kada 27. rujna počne zasjedanje Sabora, doći ćemo sa 500 povjerenika na Markov trg i podijeliti zastupnicima materijale te tražiti da se skine s dnevnog reda ovako loše pripremljena Strategija restrukturiranja i modernizacije HŽ-a. Na Dan željezničara, 5. listopada, odlučit ćemo o daljnjim akcijama koje, ako se ništa ne promijeni, uključuju i generalni štrajk«, kaže Peričić.

Naime, prema Strategiji koju je Vlada uputila Saboru na prihvaćanje, upravo smanjenje broja zaposlenih na željeznici ocijenjeno je ključnim za financijski oporavak HŽ-a. Predloženo je tako da se broj zaposlenih smanji u ovoj godini sa sadašnjih oko 22.000 na 19.800, a smanjivanje bi se nastavilo do 2005. godine, do kada bi, planira se, broj zaposlenih na HŽ-u bio sveden na 13.000 ljudi.

»Socijalni program trebalo bi dovršiti najkasnije do rujna 2000. (?!), i on će biti podloga za pregovore HŽ-a sa sindikatima za smanjenje na nedobrovoljnoj osnovi, koji bi obavijest o prestanku radnog odnosa dobili početkom studenoga 2000.«, stoji među ostalim u Strategiji. Dodaje se i da bi kao prvi korak u započetim pregovorima sa sindikatima uprava ponudila nacrt sporazuma koji bi jamčio socijalni mir do kraja 2002. godine. Međutim, u pismu premijeru Račanu u petak, SHŽ kaže da su usvajanjem Strategije koja je strahovito ogorčila željezničare, eliminirane mogućnosti socijalnog dijaloga.

U prvoj su skupini pruge ukupne duljine 372,9 kilometara za koje se predlaže sklapanje posebnih PSO ugovora (tzv. public servis obligation, odnosno ugovor o uslugama u javnom interesu) između HŽ-a i lokalne uprave i samouprave, koja bi osiguravala dio sredstava za usluge prijevoza na tim prugama, ali bi tu trebalo promijeniti i način financiranja lokalne samouprave. U toj su skupini pruge Zabok-Đurmanec, Zabok-Gornja Stubica, Varaždin-Golubovec, Križevci-Bjelovar, Osijek-Osijek-Osijek Donji grad, Banova Jaruga-Daruvar, Nova Kapela-Pleternica-Velika, Vinkovci-Drenovci-Gunja, Buzet-Pula i Karlovac-Kamanje-Bubnjarci.

Za pruge u drugoj skupini na kojima je učestalost putnika izrazito niska, a postoje mogućnosti organiziranja alternativnog javnog prijevoza uz niže troškove od onih na željeznici odluka o obavljanju prijevoza ili trajnoj obustavi prometa ostavlja se Saboru. U slučaju da Sabor donese odluku o obavljanju prijevoza na određenoj pruzi, sredstva za PSO ugovor osiguravaju se iz državnog proračuna. Tu je riječ o prugama Savski Marof-Kumrovec, Čakovec-Mursko Središće, Bjelovar-Kloštar, Bizovac-Belišće, Daruvar-Pčelić, Pleternica-Našice i Vinkovci-Županja, ukupne duljine 208,4 kilometra.

U trećoj su skupini pruge na kojima je vjerojatna trajna obustava prometa, a to su pruge Vinkovci-Osijek, Sisak Caprag-Karlovac i Lupoglav-Raša.

Konačno, Vlada je donijela strategiju restrukturiranja HŽ-a prema kojoj se HŽ organizira u tri osnovne tržišno orijentirane poslovne jedinice - Infrastrukturu, Putnički prijevoz i Teretni prijevoz i ovisna društva do kraja 2001. godine. Privatizacija sporednih djelatnosti izdvojenih u ovisna društva započela bi još ove godine, a privatizacija Teretnog prijevoza nakon 2002. godine. Također, Remont infrastrukture i Remont prijevoznih sredstava (današnji TŽV Gredelj i radionice za popravak željezničkih vozila u Bjelovaru, Čakovcu i Slavonskom Brodu) organizirao bi se kao ovisna društva do 2001. godine.

Kad je riječ o modernizaciji željeznice, za putnički promet nabavili bi se nagibni vlakovi, a putnički vagoni rekonstruirali na razini EC i IC kvalitete. U teretnom prometu predviđena je obnova teretnih vagona, te nabavka niskopodnih vagona za uprtni prijevoz. U željezničkoj infrastrukturi planira se remont i obnova pruga, automatizacija prometa (daljinsko upravljanje), osiguranje cestovnih prijelaza i službenih mjesta i informatizacija poslovanja.