Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u novom sastavu i s novim guvernerom na čelu poslušao je kritičare bivšeg HNB-ova čelništva i bitno smanjio postotak depozita koji banke moraju izdvajati u obveznu pričuvu. Do sada su, naime, banke morale uplaćivati u rezerve 28,5 posto kunskih i 55 posto deviznih depozita, a od sada će morati čuvati jedinstvenih 23,5 posto obje vrste štednje. Kritičari su zamjerali monetarnoj vlasti da su velike obvezne pričuve bile uzrok velike kamate na bankovne kredite, budući da su banke morale postići zaradu za sebe i kamatu za štediše samo iz jedne polovice štednje, dok im je druga polovica bila "zamrznuta". Također, što je više novca išlo u pričuve, toliko je manje bankama ostajalo na raspolaganju za likvidnost, za kreditiranje proizvodnje, razvoja, zapošljavanja, izvoza.

Sad su ti prigovori u velikoj mjeri otklonjeni. Banke će moći smanjiti kamatu, a zemlju će preplaviti velika količina oslobođene štednje: prema procjenama HNB-a, iz dosadašnjih obveznih pričuva "oslobodit" će se gotovo milijardu kuna! No, pitanje je jesu li te kune više ikome potrebne. U hrvatskim financijama, naime, dogodio se veliki obrat, gotovo paradoks: iz totalne nelikvidnosti sustav je prešao u zonu hiperlikvidnosti. Iz situacije u kojoj su imale veliku potražnju, a malo novca za kredite, financijske institucije sada imaju puno novca, ali ga nemaju kome plasirati.

Usprkos snižavanju kamate na kredite sa 10 do 11 na osam do devet posto, krajnje skroman rast od samo četiri posto zabilježila je i potražnja građana za kreditima. Tako se dogodio još jedan paradoks: gotovo sav novac što ga država oslobađa za poticanje rasta gospodarstva vraća se državi! Dok se zajmovi poduzetnicima i njihovim radnicima smanjuju ili stagniraju, iznosi plasirani u državne zadužnice dosežu rekorde, upozorava Martina Dalić, nekoć i sama pomoćnica ministra financija: "Potkraj kolovoza volumen rizničnih zapisa što ih prodaje Ministarstvo financija dosegnuo je svoj povijesni maksimum, približivši se iznosu od dvije milijarde kuna, što je 160 posto više nego u 1999. Istodobno je volumen kunskih blagajničkih zapisa HNB-a dosegnuo razinu od 2,6 milijardi kuna, što je dvostruko više nego potkraj prošle godine..."

No, to i nije neobično ako se na burzi ne nudi više od dvije-tri kvalitetne dionice, dok je sigurnost investiranja u sve ostale tek nešto malo veća od ulaganja na ruletu. Nije neobično da se malo poduzetnika odvažuje na pokretanje novog biznisa i veće investiranje ako su pravno zaštićeni koliko i šumske grlice od talijanskih lovaca.