Nova je vlast u posljednje vrijeme s raznih strana izložena optužbama da u Hrvatskoj širi atmosferu straha. Od boračkih udruga i raznih kvazi-obrambenih stožera do sabornika i biskupa - plasiraju se tvrdnje da se vlast odlučila na zastrašivanje vlastitog naroda.

Tako je Županijski dom Sabora, u kojem HDZ još ima većinu, zatražio utvrđivanje odgovornosti predsjednika Mesića i premijera Račana, optužujući ih da svojim, navodno, prijetećim porukama "ugrožavaju ustavno-pravni poredak”. Crnokošuljaši su njihove izjave proglasili “gorim od srbočetničkih”. Sav su taj gnjev izazvala nedavna hapšenja grupice osumnjičenih za ratne zločine. Sabornici tvrde da su ona poduzeta radi strašenja naroda te su u posebnoj deklaraciji državna tijela pozvali da prekinu stvaranje ozračja straha, tjeskobe i nestabilnosti. Nešto slično u svojoj su kontroverrnoj izjavi poručili i hrvatski biskupi - oni tvrde da je privođenje osumnjičenih izvedeno uz “demonstraciju sile, neprimjerene demokratskom društvu” te dijele dojam da se takvim postupcima “želi zastrašiti narod”.

Može li hapšenje osumnjičenih za ratne zločine što je inače jedan od najtežih krimena - biti razlogom da Hrvatima ovladaju nelagode, nesigurnost i strah, da Hrvatska opet uzdrhti u strepnjama? Da se situacija uspoređuje s onom iz 1972. godine? U svakoj civiliziranoj, sređenoj i demokratskoj državi neprocesuiranje onih za koje postoje indicije da su zločinci - smatralo bi se debelim razlogom za strah. Tamo gdje se hapse i ruci pravde privode oni koji su osumnjičeni za ratne zločine, narod ima mnogo manje razloga da se boji nego u zemlji u kojoj zločinci žive pod zaštitom države. Ni zastupnici u Županijskom domu ni hrvatski biskupi ni rječju se nisu spomenuli ubojstvo Milana Levara, mada je likvidacija tog čovjeka proširila jezu diljem Hrvatske. Bombe kojima se nepoćudni šalju u smrt pravi su razlog za strah masovnih razmjera.

Priče o neprimjerenoj spektakularnosti hapšenja gospićke grupe i navodnoj demonstraciji sile tom prilikom - jednostavno ne stoje. Mjere koje su prema osumnjičenima poduzete mogle su zaplašiti samo one koji imaju nečistu savjest, koji se boje djelovanja pravne države. Uostalom, to pokazuju sva istraživanja javnog raspoloženja - najveći dio javnosti podržava hapšenja i shvaća ih kao početak djelovanja pravne države. Za što se uostalom 3. siječnja i glasalo.