ZAGREB, 1. listopada - Od ponedjeljka je građanima Bosne i Hercegovine dostupan dio arhive tajnih službi bivše Jugoslavije. Agencija za istraživanje i dokumentaciju (AID), tajna služba koju nadzire bošnjački politički vrh, koja je ovu dokumentaciju naslijedila, odlučila je, kako je prošloga tjedna priopćio njezin direktor Kemal Ademović, učine dostupnim dosjee nastale u razdoblju od 1944. do 1949. godine. Sveukupno je riječ o približno 2500 dosjea, od ukupno 67 tisuća koliko ih AID posjeduje.

Konkretno, javnosti će biti dostupni dosjei koji se tiču događaja vezanih uz Rezoluciju Informbiroa i Cazinsku bunu, a uskoro bi trebali biti dostupni i dosjei vezani uz Drugi svjetski rat i političke procese vođene u prvim poratnim godinama. Među njima su svakako najzanimljiviji oni protiv članova organizacije »Mladi muslimani«, prije svega stoga što je sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović kao pripadnik te organizacije bio osuđen na višegodišnju robiju.

Dva su razloga zbog kojih se AID odlučio Udbine i Oznine dosjee staviti na uvid javnosti. Na takav korak, kako je pojasnio njegov direktor, AID se odlučio u skladu sa praksom koju provode srodne službe u demokratskim zemljama, te na osnovu obaveza iz preuzetog zakona SR BiH koji predviđa da se, s odmakom od 30-50 godina, dosjei moraju biti dostupni javnosti. Prema izvješću sarajevskog Oslobođenja, Kemal Ademović je, objavljujući odluku o otvaranju arhiva, istaknuo da je riječ o opasnom presedanu za mnoge koji su bili angažirani u obavještajno-sigurnosnom sustavu bivše Jugoslavije. On neće biti sretni sto se njihov rad prezentira javnosti, rekao je Ademović te naglasio: »Ujedno, ovo će biti i opomena budućim generacijama da se u svom radu moraju rukovoditi isključivo profesionalnim i etičkim principima ovog starog esnafa (ceha, zanata, op. I.Š.), a nikako povoditi se za ideološkim, političkim i personalnim premisama za koje smatram da su već sada dio prošlosti BiH.«

Valja naglasiti da AID ne raspolaže svim dosjeima nastalim u »laboratorijima« Udbe, Ozne i njihovih sljednica. Oslobođenje, naime, prenoseći riječi voditelj arhive AID-a Rifata Ništovića, piše da je dio dokumentacije tajnih službi bivše Jugoslavije nestao tijekom protekloga rata. Naime, do početka rata dokumentacija tadašnje Službe državne sigurnosti, koja je naslijedila Udbinu i Ozninu građu, bila je pohranjena u dva objekta, od kojih su jedan (riječ je o MUP-ovu objektu Zlatište) odmah na početku rata zauzele srpske snage, tako da AID danas nema informaciju o tome što se dogodilo s dokumentacijom koja je bila tamo smještena. Ništović je također podsjetio da je dokumentacija uništavana 1966, 1983. i 1991/92. godine te da je u više navrata ustupana jugoslavenskim saveznim organima, razni institutima i muzejima, odakle nikada nije vraćena. (Ivan Šabić)