Zamoljeni da ocijene "krivnju" MMF-a i Svjetske banke za prosvjede oko 11.000 mladih u Pragu, ali i brojne glasove iz zemalja u razvoju, potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija dr. Mato Crkvenac iznijeli su različite ocjene. Linić smatra da su zahtjevi MMF-a kad je u pitanju Hrvatska sasvim u redu. Kod ministra financija Crkvenca probija njegov profesorski background. On na MMF-ovu politiku ima ozbiljne zamjerke i kritičke ocjene. Ako se, međutim, detaljnije analiziraju Linićevi i Crkvenčevi argumenti, može se zaključiti da su - obojica u pravu.

Pragmatični Linić objašnjava: - Vlada RH smatra da je Hrvatska dio ekonomije europskih zemalja. Zahtjeve MMF-a ne doživljavamo kao pritisak. Zahtjevi za niskom inflacijom ili smanjivanjem proračunske potrošnje nešto su sasvim normalno što moramo ostvariti radi sebe. Problemi se javljaju kod zemalja s brojnom populacijom koje teško mogu podnijeti stroge uvjete financijskih tržišta. Zato im se strogi zahtjevi za disciplinom i nužnošću strukturnih promjena čine kao nametanje. Hrvatska ipak nije u takvim okolnostima. Nama postavljeni zahtjevi kao preduvjet novog aranžmana s MMF-om ostvarivi su.

Linić je u pravu kad traži da se ispune MMF-ovi uvjeti jer je to u pravilima igre neizbježno. To znači i bolna restrukturiranja, otpuštanja, socijalne traume... Međutim, dugoročno je u pravu Crkvenac, jer ako se ne krene u pravednije odnose bogatih i manje bogatih nacionalnih ekonomija, politički neće biti moguće voditi antiinflacijske i restriktivne ekonomske programe.

Koliko se god reformatori zdravstvenog, mirovinskog i socijalnog sustava u Hrvatskoj trudili činiti promjene, to je najčešće povezano sa smanjivanjem socijalnih prava. Sa strogo ekonomskog gledišta to je neizbježno. No, ako je točan podatak da djeca koja se danas rađaju u Hrvatskoj imaju gotovo tri puta veće izglede da žive u siromaštvu nego odrasli (podatak sa seminara u vrijeme zasjedanja MMF-a i Svjetske banke), jasno je da će s vremenom biti sve manje onih koji će to strpljivo podnositi. Rezultat može biti odustajanje i od dobrih elemenata ekonomskog recepta poznatog kao Washingtonski konsenzus, koji se temelji na liberalnoj šok-terapiji, receptu propisanom svim zemljama bez obzira na specifičnosti.

Kako delegacija MMF-a stiže u Hrvatsku potkraj listopada, bit će to prvi test koliko se ozbiljno namjeravaju reformirati svjetske financijske organizacije kako bi "globalizacija radila u korist svih". Ekonomisti koji su godinama radili u MMF-u nemaju prevelike nade, jer ipak je riječ o sporoj i relativno birokratiziranoj strukturi.