ZAGREB - Ako hrvatska Vlada do Nove godine ne iznese jasnu gospodarsku strategiju, stranim poslovnim krugovima splasnut će zanimanje za ulaganja u Hrvatsku, rečeno je našem listu u diplomatskim krugovima iz Europske unije u Zagrebu. Zapad je početkom godine oduševljeno dočekao političko otvaranje Hrvatske, ali koalicijska vlada to nije popratila cjelovitim mjerama za privlačenje stranih ulaganja.

Nakon devet mjeseci gospodarska strategija nove Vlade, prema mišljenjima istih krugova, još uvijek je u magli. Zato ne znamo točno kakve preporuke da napišemo za potrebe vanjskih ulagača, rekao nam je ovih dana strani diplomat koji nije želio biti imenovan. Upozorio je da bi političko otvaranje Srbije i Crne Gore moglo preusmjeriti znatan dio inozemnih ulagača na područje istočno od Hrvatske, naglasivši kako Hrvatska nema puno vremena, te kako je na gospodarskom polju trebala više učiniti te zacrtati jasan razvojni smjer.

Sugovornik nije precizirao kakve sve poteze očekuju poslovni krugovi, ali podaci HNB-a doista potvrđuju kako stranci nisu počeli opsežnije ulagati u Hrvatsku, jer su u prvih šest mjeseci ove godine u nju investirali “samo” 582 milijuna dolara. Najveći dio tih ulaganja treba zahvaliti privatizaciji Riječke i drugih banaka. Ako do kraja godine stigne još toliko novca, ukupni iznos stranih ulaganja u 2000. godini još uvijek će biti skromniji od lanjskog, kada ie HDZ-ova vlada počela prodavati Hrvatski Telekom.

Inozemne promatrače, kao i znatan dio domaćih ekonomista, brine to što Vlada nije pokazala želju za napuštanjem gospodarske politike HDZ-ove vlade, koja se na čelu s Matešom i Škegrom također čvrsto držala naputaka MMF-a. Tvrda monetaristična politika uz prenapuhanu vrijednost kune, prema raširenom mišljenju, bacila je hrvatsko gospodarstvo proteklih godina na koljena, s vrlo malim stopama rasta. Takva politika najvjerojatnije će se nastaviti, jer je za voditelja Vladine gospodarske strategije izabran dr. Željko Rohatinski, sadašnji guverner HNB-a, također pripadnik “monetarističke škole” koja u posljednje vrijeme proživljava krizne trenutke u cijelome svijetu.

Drukčije prijedloge ima tzv. “kejnzijanska škola”, ali ona u Hrvatskoj već godinama ne može doći do izražaja. Ta škola želi postići koristi za nacionalno gospodarstvo, i to tako da upotrijebi državni proračun za povećanje domaće potražnje, odnosno za povećanje iskorištenosti kapaciteta domaćeg gospodarstva. Najistaknutiji predstavnik tog smjera jest dr. Stjepan Zdunić, savjetnik za gospodarstvo predsjednika Mesića. Doduše, i kejnzijansku školu već je načeo zub vremena, ali Vladi ipak ostaje pronaći odgovarajuće projekte kojima bi aktivirala domaće gospodarstvo i privukla strana ulaganja, jer razvoj neće krenuti sam po sebi, kako to predviđaju monetaristi.

Vlada je najavila da će ove jeseni predočiti Saboru prijedlog državnog proračuna ne samo za 2001., nego i za sljedeće tri godine, čime će gospodarstvo navodno dobiti stabilne uvjete privređivanja za dulje razdoblje. Osim toga, Banski dvori proljetos su naručili izradu strategije razvoja Hrvatske za 21. stoljeće, a njezin završetak najavljen je za listopad, kada bi trebala biti predočena saborskim zastupnicima koji će o njoj raspravljati usporedo s proračunom. Odgovor na pitanje u kojoj je fazi izrada te strategije, u Banskim dvorima jučer nismo uspjeli dobiti.

Branko PODGORNIK