Slobodna Dalmacija: 11. 10. 2000.
SJEDINJENE DRŽAVE ĆE ZA POČETAK SLIJEDITI EUROPU, ALI UPOZORAVAJU:
PUT SRBIJE U SVIJET VODI PREKO DAYTONA I HAAGA
U Washingtonu žele provjeriti jesu li Koštuničine izjave o neizručenju Miloševića bile tek predizborna retorika za osvajanje popularnosti kod birača, ili je "mislio ozbiljno"; ako prevlada ovo drugo, veza na liniji Jugoslavija - Zapad će "naglo i ozbiljno zahladnjeti"
WASHINGTON: Miroslav COPIČ
WASHINGTON — Sjedinjene su Države u ponedjeljak objavile kako će "slijediti primjer Europe" što se ukidanja sankcija Jugoslaviji tiče. No, upozoreno je, opet iz Washingtona, od Vojislava Koštunice, novoga šefa države u Beogradu, očekuje se "puna suradnja sa Zapadom" kao uvjet za otvaranje vrata međunarodnih financijskih ustanova i organizacija.
Glasnogovornik američkog Savjeta za nacionalnu sigurnost P.J. Crowley novinarima je najavio kako se Washington idućih dana sprema poduzeti "korake slične onima koje je već poduzela Europska unija", poput skidanja zabrane za trgovinu naftnim derivatima te međunarodni zračni promet.
Iz State Departmenta, međutim, jedan je visoki službenik, pod uvjetom da ostane neimenovan, upozorio kako će međunarodna zajednica "svakako tražiti od Koštunice" da poštuje mirovne dogovore iz Daytona — koje je potpisao Slobodan Milošević — te da "apsolutno surađuje" s Tribunalom za ratne zločine u Haagu:
"Iz Beograda moraju pokazati jasne signale da su voljni surađivati na ta dva fronta. Jedino u tom slučaju će Sjedinjene Države u cijelosti podržati povratak Jugoslavije u međunarodnu zajednicu".
Dotični izvor je pojasnio kako, u ovome trenutku, eventualno Miloševićevo izručenje haaškom Tribunalu "nije uvjet s kojim će SAD špekulirati oko kontakata Beograda s MMF-om ili Svjetskom bankom". No, Washington će "s velikim oprezom" paziti razvoj događaja unutar Srbije budući da se "prave stvari tamo tek imaju dogoditi".
Među ostalim, Amerikanci su vrlo dobro zapamtili kako se stavovi Vojislava Koštunice — što se tiče izručenja Miloševića, uloge Tribunala za ratne zločine, te završnog dogovora koji je okončao rat u BiH — poprilično razlikuju od američkih pogleda i ideja. U Washingtonu, naime, tek žele provjeriti Koštuničine namjere: jesu li njegove izjave o neizručenju Miloševića bila tek predizborna retorika za osvajanje popularnosti kod birača, ili je "mislio ozbiljno". Ako prevlada ovo drugo, kažu u State Departmentu, veza na liniji sa Zapadom će "naglo i ozbiljno zahladnjeti".
Oprez u Washingtonu izaziva i činjenica da jugoslavenski susjedi nisu baš s velikim entuzijazmom primili pojavu Koštunice na kormilu Srbije. Ne zaboravlja se lako, svjesni su u State Departmentu, da je novi šef države u Beogradu žestoko napadao Miloševića zbog potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu, te da je s jednakim žarom navijao za "srpsku stvar" u ratovima u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini.
No, Amerikanci su odlučili Beogradu "pružiti šansu". Nadajući se, iznad svega, da bi Koštunica "mogao slijediti primjer Hrvatske", gdje je "nova, umjerena i demokratska vlast učinkovito raskrstila s opasnim nacionalizmom, te definitivno odustala od bilo kakvog prekrajanja granica, naročito bosanskohercegovačkih".