ZAGREB - Može li se zaista dogoditi da Hrvatska tek u skupini sa zemljama ex Jugoslavije (bez Slovenije) uđe u Europsku uniju (EU), pitanje je koje se hrvatskoj javnosti nametnulo ovih dana. Prvo su Srbi konačno skinuli Miloševića, a međunarodna zajednica reagirala dosad neviđenom euforijom najavljujući 2,3 milijarde eura direktne pomoći bez obzira na Koštuničino pretvaranje haškog tribunala u “devetu rupu na svirali”. Zatim se u javnosti počelo šuškati o tajanstvenom planu Carla Bildta za čvršćim povezivanjem zemalja bivše Jugoslavije. Nakon toga je lider nekadašnje srpske oporbe, a današnje vlasti Zoran Đindić izjavio da će cijela regija ići zajedno prema Europi, a ne svaka zemlja pojedinačno kao što se to, eto, Hrvatima sviđa. Na kraju je obično dobro obaviješteni FinanciaI Times ove nedjelje napisao da će EU zemlje jugoistočne Europe u eventualno članstvo primati u skupini, a nikako pojedinačno.

Regionalni pristup zaista se odnosi najvećim dijelom na zemlje proizašle iz SFRJ, ali baš kroz njega Hrvatska će krajem studenoga konačno započeti službene pregovore s Unijom. Govoreći o Balkanu član Europske komisije zadužen za primanje novih članica Guenter Verheugen izjavio je ovog proljeća da se može očekivati “različit pristup za Hrvatsku” dok za ostale zemlje regije nije mogao ni predvidjeti kada bi eventualno mogle očekivati ulazak u članstvo.