ZAGREB, 15. listopada - Iako se još donedavno činilo da su zakopane »ratne sjekire« oko ustavnih promjena između predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana, krajem prošlog tjedna Pantovčak je dao »pljusku« Banskim dvorima. Mesić je izrazio nezadovoljstvo prijedlogom ustavnih promjena koji je u saborskoj proceduri, smatrajući da se predloženim želi minorizirati uloga predsjednika Republike u vanjskoj politici i »kadroviranju« u tajnim službama. Predloženo rješenje, kaže Mesić, odstupa od onog što je dogovorio s premijerom kad se kretalo u promjene Ustava.

Dr. Zvonimir Lauc, član Mesićeve radne skupine za Ustav, tvrdi kako je primjetno da netko želi narušiti ravnotežu između nositelja vlasti, i to u korist Vlade i premijera. Prema njegovim riječima, primjetno je da tekstovi ustavnih promjena koji stižu u Sabor, sve više odstupaju od onoga o čemu su se Mesić i Račan usuglasili. Ocjenjujući nedopustivim da ovlasti u vanjskoj politici, koje po sadašnjem Ustavu pripadaju predsjedniku Republike, sada preuzme Vlada, kako se sada predlaže, dr. Lauc napominje da takvo rješenje nije stajalo u ranijim verzijama ustavnih promjena.

Inače, valja reći da u samom procesu ustavnih promjena vlada prava konfuzija. Vidljiva je i zbunjenost saborskih zastupnika u čijim se rukama, naposljetku, i nalazi odluka o njihovu usvajanju. Čini se kako se sve radi navrat-nanos, a toj općoj zbrci posebno je pridonio Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav Mate Arlovića, koji je mjerodavan za utvrđivanje teksta ustavnih promjena. Primjerice, najnovija verzija prijedloga ustavnih promjena još nije stigla do zastupnika pa ni oni koji dobro znaju što se »kuha« u Arlovićevom Odboru, ne mogu sa sigurnošću reći kakvi su, zapravo, posljednji prijedlozi. No, to nije od jučer. Otkako je Mesićeva skupina za Ustav utvrdila koordinate promjena na kojima je šestorka utvrdila svoj tekst, sve se rasplinulo, pa je teško pohvatati sve konce. Ponekad se mogao steći i dojam da se sva ključna rješenja ustavnih promjena zapravo uglavljuju daleko od očiju onih koji su za to mjerodavni, kako bi se zamaglilo ono što se zapravo želi postići.

Za usvajanje Ustava trebat će prikupiti 101 zastupnički glas. S obzirom na odnos snaga u parlamentu, izvjesna je pritom i politička trgovina. Na to očito računa Mesić, koji također nije bez aduta. On podsjeća da je za njega na izborima glasalo 56 posto birača, a kad se stvari ogole do kraja, to znači da se, u pokušajima da se izbori za svoje ovlasti, neće libiti niti podrške HDZ-ovih zastupnika. Zasad, kako se čini, Mesić ne razmišlja o tome da raspuštanjem parlamenta i raspisivanjem prijevremenih izbora preduhitri Sabor da ne izglasa promjene koje bi mogle znatno skresati njegove ovlasti. Otvorenima i dalje ostaju razne opcije, a izvjesno je tek da se bliži studeni, kada bi, prema najavama, ustavne promjene trebale biti usvojene u Saboru.