Slobodna Dalmacija: 17. 10. 2000.
UOČI HRVATSKOG SUMMITA EUROPSKE UNIJE 24. STUDENOG
Koštunicu u Zagrebu čekaju teški uvjeti
Za bilo kakvu konkretnu financijsku pomoć EU će pričekati prve potvrde jugoslavenskog priznavanja Daytona, suverenosti BiH te demokratsku suradnju sa susjedima i rješavanje sporova, a Koštunicu na kraju čeka i suradnja s Haaškim sudom
Piše: Bruno LOPANDIĆ
Postavljen je okvir za zagrebački summit EU-a, tema Hrvatske već je apsolvirana, no organizatorima skupa i dalje preostaje vremena da dogovore osjetljive pojedinosti vezane uz SRJ. Hrvatska će 24. studenog u Zagrebu službeno početi s pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju.
Summit EU-a u Zagrebu donijet će Hrvatskoj tri konkretna rezultata — najavit će se službeni početak pregovora, pa će oni početi već 24. studenog tijekom summita, donijet će se i službena odluka o otvaranju linije ekonomske pomoći kroz program CARDS, a odobrit će se i ranije najavljena mjera proširenja autonomnih trgovinskih preferencijala za plasman nove gru
pe hrvatskih proizvoda na europska tržišta.Hrvatska diplomacija, nakon što se uspjela izboriti da naziv summita ne nosi ime zapadni Balkan, očekuje od sastanka snažnu potvrdu hrvatskog napretka putem jasne najave daljnjeg intenziviranja odnosa s EU-om i kroz otvaranje dodatnih kanala financijske pomoći.
Predlaže se i posebna odredba u završnom dokumentu kojom će odmah početi suradnja zemalja u regiji oko paketa "policijska i pravna pitanja". Tu inicijativu mnoge zemlje EU-a drže izuzetno važnom, jer se tiče akcije sprječavanja krijumčarenja droge i oružja. Osim toga, ta točka sastavni je dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ujedno i "predigra" stvaranja okolnosti za buduću uspostavu schengenskog režima na hrvatskim granicama kroz efikasnu kontr
olu granica.Što se tiče SRJ, ona će na zagrebačkom summitu, vrlo vjerojatno, u službenoj formi završnog dokumenta dobiti prve uvjete i cijeli sklop uvjetovanosti (conditionality) za odnose s EU-om, popis koji je godinama mučio Hrvatsku.
EU, unatoč pokazivanju dobre volje zbog demokratskih promjena, ne namjerava odustati od načela, a visoki izvori europskih diplomacija kazali su "Slobodnoj" kako svi uvjeti SRJ ostaju, samo je pitanje koliko će se vremena dati Koštunici da sredi stanje u zemlji. Za bilo kakv
u konkretnu financijsku pomoć EU će pričekati prve potvrde jugoslavenskog priznavanja Daytona, suverenosti BiH, demokratsku suradnju sa susjedima, rješavanje sporova, a Koštunicu na kraju čeka i suradnja s Haaškim sudom.Baratanje milijardama eura pokazalo se nespretnim — najavljenih 2,4 milijarde eura rastegnute su na pet godina, a EU je dodatno ustanovio kako i za takvu najavu u zajedničkoj bruxelleskoj blagajni nema dosta novca. U utorak će se sastati ECOFIN, ministri financija EU-a, kako bi se pozabavili time. Najavljuje se kako će se iznosi smanjiti, pa će se EU za sada zaustaviti na tzv. pomoći za samopomoć, kroz humanitarne akcije pomoći neovisnim medijima. Ukratko, veliki iznosi ostaju mrtvo slovo na papiru. Službeni Bruxelles će inzistirati i na 1,7 milijardi dolara SRJ duga različitim međunarodnim financijskim organizacijama.
Koštunica će u Zagrebu zasigurno imati svoj dio medijskog kolača. Bit će zanimljivo zaviriti u protokol i vidjeti u kojem će statusu u Zagreb doći primjerice predstavnik Kosova. Hoće li to biti međunarodni predstavnik Bernard Kouchner ili Hasim Tachi, predstavnik Albanaca s Kosova, i hoće li sjediti iza Koštunice. U kojem statusu i gdje će biti smješten Milo Đukanović, predsjednik zemlje koju su svi trenutno zaboravili?
Bildtov novi dokument
Carl Bildt je nedavno napisao još jedan dokument o stanju u regiji — kazali su Slobodnoj diplomatski izvori. Taj dokument, kako nam je rečeno, puno je više na tragu politike Europske unije i ne spominje nikakve balkanske asocijacije za zemlje bivše Jugoslavije. Najveći dio dokumenta posvećen je problemu statusa Kosova. Kako se već sada procjenjuje, takva Bildtova pažnja prema Kosovu izazvana je njegovim novim pokušajem da se ponovno kandidira za mjesto međun
arodnog predstavnika na Kosovu.