Proglas saborskih zastupnika nepotreban je i krivotvori nedavnu povijest Hrvata.

S jedne strane služi poraženoj Tuđmanovoj stranci HDZ kao saborskoj manjini izbjegavanje pravne odgovornosti za stranputicu kojom je vodio hrvatski narod od dana 30. svibnja 1990. godine, a saborskoj većini vladajuće šestorke da relativizira svoj “oporbeni” staž i moralnu odgovornost pred narodom zbog služenja Tuđmanovoj politici “krivih Drina”.

Pri škakljivim raspravama SDP je uvijek gurao druge ispred sebe, tako i sada kada su se sa Šeksovim krugom prepucavali HSS i Budiša. Upravo SDP snosi veliku moralnu odgovornost za nečinjenje u svezi Tuđmanove urote iz Karađorđeve i podjele Bosne i Hercegovine sa Slobodanom Miloševićem. Današnji premijer Ivica Račan od samih početaka ratne agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je upoznat sa Tuđmanovim naumom rješavanja hrvatsko-srpskog spora po uzoru na Sporazum Cvetković-Maček, ali sa 38% saborskih mjesta 1991. nije se suprotstavio kobnom preuređenju Jugoslavije koje su provodili srbijanski vožd i hrvatski vrhovnik. Poznato je iz povijesti da su komunisti uvijek bili ekspanzionisti, dok su socijaldemokrati pokušavali čuvati mir i pravni poredak, isto kao i liberali. U Hrvatskoj danas, međutim, postoji problem imena i sadržaja jer nije sve onako kako se zove ujedno i ono što bi po imenu trebalo predstavljati. Isto kao što Đapićev HSP nije Hrvatska stranka prava, tako ni Budišin HSLS nisu liberali. Budiša je u Saboru dvolično izjavio kako su njegovi ratni ciljevi bili slobodna Hrvatska u njenim dotadašnjim granicama te ostvarivanje BiH kao samostalne države. Kada se 1993. vratio iz Washingtona, Budiša je izjavio kako je pred američkim senatorima i Kongresom branio Tuđmanovu politiku koliko god je bilo moguće. Američki zakonodavci u to su vrijeme predbacili Tuđmanu što je zajedno s Miloševićem krenuo u razbijanje Bosne i Hercegovine, a veliko razočaranje na Capitol Hillu uslijedilo je kada je tadašnji oporbeni vođa saborske manjine Dražen Budiša dokazao kako u Hrvatskoj nema oporbe Tuđmanu (izuzev Hrvatske stranke prava).

Saborski zastupnici su svojim sramnim proglasom pokazali da ne poštuje borbu hrvatskog naroda za slobodu i nezavisnost, i žrtvu koju su Hrvatice i Hrvati podnijeli 1991. za sretniju budućnost svojih potomaka, dok su se današnji saborski zastupnici klanjali zlatnom teletu. Saborski zastupnici pokazali su da su svi oni isti u pogledu hoda po Tuđmanovim bespućima suludosti tako da je i slijepcu danas vidljivo zašto u današnjem Saboru nema istinskih demokrata zato jer su u modernoj hrvatskoj politici, osim časnih iznimaka, mnogi protiv hrvatskog državnog prava i Hrvatske stranke prava koja je to pravo hrvatskog naroda zastupala i zastupa i brani do danas. Samozadovoljni i samodovoljni saborski zastupnici danas nisu dostojni hrvatskog naroda kojega bi trebali predstavljati.

Goran Jurišić, Ured za odnose s javnošću