Pitanje je višeznačno, spada u kontekst šireg povjerenja "starih" članica EU u nadolazeće zemlje od Poljske, Češke do Rumunjske i Bugarske, na istočnoj graničnoj crti dugačkoj tri ili četiri tisuće kilometara ali i "viškova" policijskih snaga u zemljama EU-a. Nijemci govore da bi bar polovicu od 40.000 svojih policajaca rado zaposlili na "vanjskim schengenskim granicama" pa bi, osim bolje osigurane veće zaštite i dodatnog nadzora, troškove njihova održavanja prenijeli na platne liste Bruxellesa.

Pred slovensku se javnost takvo pitanje postavlja s napomenom: ne ispune li se sve schengenske odredbe, ni jednoj od zemalja kandidata za EU, pa ni Sloveniji, o čemu je javnost te zemlje nedovoljno informirana, neće biti omogućen ulazak u EU. Još je važnije pitanje na koju će "novu morsku granicu" u Piranskom zaljevu prema Hrvatskoj EU poslati možebitne zajedničke postrojbe. Da to zanima i slovenske sugovornike u Bruxellesu iz redova EU-a i NATO-a potvrđuju novinarski izvjestitelji kada "napominju" da je u kontekstu razgovora o slovenskom približavanju tim asocijacijama bilo riječi i o slovensko- hrvatskim odnosima te neriješenim graničnim pitanjima. Sve su glasniji i slovenski gospodarstvenici koje zanima kako će oštriji režim schengenske granice utjecati na njihovo poslovanje s nekoć bratskim republikama, a raste zanimanje i za troškove održavanja takva graničnog režima.

LJUBLJANA Vlado Zagorac